Tržište nekretnina u Unsko-sanskom kantonu posljednjih godina prolazi kroz velike promjene. Bihać i Cazin sve više postaju velika gradilišta, niču novi stambeni objekti, ali paralelno s rastom ponude rastu i cijene stanova.
Posebno se to odnosi na novogradnju, gdje cijene koje su prije nekoliko godina mnogima djelovale nezamislivo danas postaju sve češća pojava.
Prema aktuelnim oglasima za prodaju nekretnina na području Cazina, cijena kvadratnog metra pojedinih stanova ide i prema 3.800 KM, zavisno od lokacije, površine, kvaliteta gradnje i drugih karakteristika nekretnine.
Koliko su cijene visoke možda najbolje pokazuje jedan od trenutno dostupnih oglasa iz Cazina. Stan površine svega 37 kvadratnih metara ponuđen je po cijeni od 130.000 KM.
Jednostavna računica pokazuje da u ovom konkretnom slučaju kupac za jedan kvadratni metar treba izdvojiti oko 3.514 KM.
Drugim riječima, riječ je o manjem jednosobnom stanu čija je oglašena cijena već dostigla 130 hiljada maraka.
Dovoljno je proći kroz Bihać ili Cazin da se primijeti koliko se tržište promijenilo. Na brojnim lokacijama grade se nove zgrade, postoje novi projekti u pripremi, a stambena izgradnja postala je jedan od vidljivijih segmenata investicija u ovom dijelu Krajine.
Uprkos visokim cijenama, interes za nekretnine očigledno postoji. Dio potražnje čine ljudi koji stan kupuju kako bi riješili vlastito stambeno pitanje, dok nekretnine predstavljaju i popularan način ulaganja i očuvanja vrijednosti kapitala.
Posebnu ulogu na krajiškom tržištu tradicionalno ima i brojna dijaspora. Ljudi koji godinama žive i rade u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Švicarskoj i drugim evropskim zemljama često dio zarađenog novca ulažu upravo u nekretnine u rodnom kraju.
Ipak, teško je precizno odrediti koliko upravo dijaspora utiče na rast cijena jer na konačnu cijenu utiče čitav niz faktora – od cijene zemljišta i građevinskog materijala do troškova rada, potražnje i same lokacije.
Kada cijena kvadrata dostigne 3.000, 3.500 ili više maraka, za prosječan porodični stan potrebno je izdvojiti iznos koji vrlo lako prelazi 200.000 KM.
Za građane koji nekretninu kupuju od domaćih primanja to predstavlja ozbiljan finansijski izazov, posebno kada se uz cijenu stana uračunaju opremanje, eventualno parking ili garažno mjesto te ostali troškovi povezani s kupovinom.
Velika izgradnja ne mora automatski značiti i pad cijena. Ako potražnja ostane snažna, a troškovi izgradnje i zemljišta visoki, cijene mogu ostati na sadašnjem nivou ili nastaviti rasti. S druge strane, veća ponuda stanova i eventualno slabljenje potražnje mogli bi u jednom trenutku usporiti rast.
Jedno je, međutim, jasno već iz aktuelnih oglasa – nekretnine u Krajini više nisu jeftine.
Primjer stana od samo 37 kvadrata za 130.000 KM dovoljno govori koliko se tržište promijenilo, a ostaje pitanje koliko dugo domaće plate mogu pratiti ovakve cijene i koliko će mladih porodica u budućnosti moći sebi priuštiti vlastiti stan.