Stručnjaci ističu da ove navike dovode do brojnih zdravstvenih problema, a najnovije istraživanje potvrđuje dugoročne negativne posljedice.
Studija, koja je trajala više od 30 godina i objavljena u časopisu Annals of Medicine, pratila je grupu od 326 osoba i pokazala kako loše životne navike dovode do povećanog rizika od depresije, srčanih bolesti, moždanog udara, kao i drugih ozbiljnih stanja poput raka. Ispitanici su bili praćeni u različitim dobnim periodima – od 27 do 61 godine.
Rezultati su jasni: ljudi koji su imali sve tri nezdrave navike – pušenje, prekomjerno pijenje alkohola i nedostatak tjelovježbe – imali su lošije mentalno i fizičko zdravlje. Pokazano je da su depresivni simptomi i metabolički rizik porasli, a samoprocjena zdravlja opadala. Osobe koje su godinama zadržale ove loše navike imale su još izraženije negativne efekte na svoje zdravlje.
Iako su učinci ovih navika očigledni već u 36. godini, stručnjaci tvrde da nije prekasno za promjenu. Usvajanje zdravijih navika u bilo kojem periodu života može značajno smanjiti rizik od ozbiljnih bolesti i poboljšati kvalitetu života. Preporučuje se prestanak pušenja, smanjenje konzumacije alkohola, te redovita tjelovježba, čak i u srednjoj dobi.
Dr. Tiia Kekalainen, jedna od znanstvenica koja je radila na ovoj studiji, naglašava: „Zdrav način života može smanjiti rizik od razvoja nezaraznih bolesti kao što su srčane bolesti i rak, te posljedično smanjiti šanse za prijevremenu smrt. Promjena životnih navika može donijeti koristi već u srednjoj dobi, a i dalje ima pozitivnog utjecaja u starijoj dobi.“
Za kraj, istraživanje sugerira da loše navike imaju kumulativni učinak, koji postaje sve očigledniji od 36. godine pa nadalje, što pokazuje važnost ranog odustajanja od rizičnih ponašanja.
(Vijesti.ba)