Brojni su svjetski mediji prenijeli tu informaciju, zgražajući se činjenicom koliko nas zapravo sitne čestice plastike truju.
A mikroplastika je posvuda – u kozmetičkim proizvodima koje trošimo, sredstvima za čišćenje koje koristimo pa čak i u hrani koju jedemo.
Istraživanja sugeriŠU da te malene čestice mogu naškoditi reproduktivnom, probavnom i dišnom zdravlju, potencijalno dovodeći do raka debelog crijeva i pluća.
Srećom, postoje načini da se značajno smanji unos tih štetnih tvari u organizam – navodi grupa liječnika na internetskoj platformi Genomic Press.
Voda iz česme
– S obzirom na široku prisutnost mikroplastike u okolišu, potpuno uklanjanje izloženosti je nerealno. Praktičniji pristup je smanjiti unos i koliko je god moguće izbjegavati njene izvore. Velike filozofije i truda tu nema, a učinci su obećavajući – dovoljno je prijeći s vode u PET ambalaži na filtriranu vodu iz slavine, što smanjuje unos mikroplastike za oko 90 posto – sa 90.000 na 4.000 čestica svake godišnje – tvrde naučnici.
Voda i drugi napici u plastičnim bocama su omiljeno piće u cijelom svijetu, ali i značajan izvor mikroplastike. To posebno vrijedi za SAD, gdje je, prema industrijskim podacima, u 2024. potrošeno 16,2 milijardi galona (1 galon = 3,78 litara), što je povećanje od 2 posto u odnosu na 2023. godinu.
Dakle, rješenje je jednostavno – prelazak na filtriranu vodu iz česme, odnosno konzumacija pića iz staklenih boca, značajno umanjuje unošenje mikroplastike. Ukoliko iz praktičnih razloga niste spremni odbaciti svoje plastične boce ili nemate filter za česmu, postoje i drugi načini za smanjenje unosa mikroplastike.
Osim vode iz plastične boce, značajni prehrambeni izvori mikroplastike su alkohol i plodovi mora.
Opasnost iz mikrovalne
Prestanak prakse zagrijavanja hrane u plastici mogao bi biti jedan od najučinkovitijih načina za smanjenje unosa mikroplastike.
Hrana u mikrovalnoj u plastičnim posudama može osloboditi do 4,22 miliona čestica mikroplastike po kvadratnom centimetru u samo nekoliko minuta. Umjesto toga, hranu zagrijavajte u posudama od stakla ili nehrđajućeg čelika – savjetuju liječnici.
Ostale preporuke uključuju nespremanje hrane u plastiku i ograničavanje konzumacije konzervirane i ultraprerađene hrane.
Vrijedi napomenuti kako svjetske kompanije proizvedu gotovo 460 miliona metričkih tona plastike godišnje, a ta će se brojka povećati na 1,1 milijardu metričkih tona do 2050. godine, piše SlobodnaDalmacija.
Plastične posude i vrećice
Mikroplastika je ozbiljan problem za zdravlje, s obzirom da je nije samo otkrivena u mozgu, nego također u ljudskim placentama, bubrezima, plućima, jetri, testisima i krvi i ostalim organima i tkivima.
Te čestice mogu oštetiti crijevne stanice, izazvati upalu i poremetiti ravnotežu bakterija u crijevima.
Poruka naučnika ne može biti jasnija – pokušajte na sve moguće načine izbjeći hemijske spojeve Polyethilene terephthalate (PET), Polymethyl methacrylate (PMMA), Polypropylene (PP), Polyethylene (PE) i najlon.
Oni također pozivaju na dodatne studije o dugoročnim učincima mikroplastike na zdravlje i postavljanje jasnih granica izloženosti.
(Vijesti.ba)