Snažan fokus na umjetnu inteligenciju, razvoj globalnih tehnoloških proizvoda i promjene na tržištu rada obilježili su drugi dan MoStart konferencije, događaja u organizaciji Sveučilišta u Mostaru i Centra za informacijske tehnologije SUMIT, koji je kroz niz predavanja i panela ponudio konkretne uvide u smjer u kojem se kreće savremena IT industrija.
U tom kontekstu, Damir Sabol, direktor softverskog inženjeringa u Googleu i osnivač aplikacije Photomath, govorio je o razvoju aplikacije – od ideje nastale iz svakodnevnog problema s domaćom zadaćom do globalnog proizvoda koji koriste milioni korisnika, saopštili su organizatori.
„Polazio sam s mišlju da ovim projektom rješavam problem za mnogo ljudi, posebno roditelja, i u to sam bio prilično siguran. Nisam očekivao da će proizvod postati toliko velik – znao sam da će biti zanimljiv, ali ne i da će ga trebati gotovo svi. Tek kada smo ga plasirali na tržište, postalo je jasno da je riječ o velikoj stvari i da ima smisla uložiti mnogo više vremena i pažnje“, istakao je Sabol, dodajući kako je uspjeh rezultat kombinacije napredne tehnologije i jednostavnog korisničkog iskustva.
Transformacija savremenog društva
Centralni dio programa obilježio je panel „Civilizacija 2.0 – AI kao krojač nove ere čovječanstva“, na kojem su učestvovali vodeći ljudi regionalne tehnološke scene: Dženan Lojo (TIS Grupa), Ivan Jelušić (Orqa), Marko Laco (Ito) te Senad Šantić (ZenDev), uz moderaciju Petra Štefanića.
Kroz raspravu su otvorena pitanja dubokih promjena koje umjetna inteligencija donosi tržištu rada i društvu u cjelini, uz naglasak na činjenicu da tehnologija više nije samo alat, nego ključni faktor koji redefiniše poslovne modele, organizaciju rada i svakodnevni život.
Poseban interes izazvao je i razgovor o budućnosti finansijskih tehnologija, u kojem je Hrvoje Ćosić, direktor kompanije Aircash, govorio o transformaciji digitalnog novca i promjenama u navikama korisnika.
„Digitalne finansije mijenjaju svijet – od načina na koji razvijamo proizvode do toga kako korisnici plaćaju i kupuju. Posebno su važne navike mlađih generacija jer im omogućavamo jednostavnije i brže plaćanje, online kupovinu i općenito lakše upravljanje novcem“, kazao je Ćosić, naglašavajući i važnost sigurnosnih mehanizama u digitalnom okruženju.
Inspirativnu dimenziju programu dao je i razgovor s Karlom Vrančićem, studentom Harvarda i MIT-a, koji je kroz vlastiti primjer spojio sport, nauku i poduzetništvo, pokazujući kako ambicija i multidisciplinarnost otvaraju vrata globalnim uspjesima.
Inovacije, startupi i digitalna pismenost
Perspektivu startup svijeta donio je Matija Matijevac kroz predavanje o propuštenim prilikama i psihologiji inovacija, ističući kako razlika između neuspjeha i globalnog uspjeha često leži u ustrajnosti i pravovremenom prepoznavanju vrijednosti ideje. Kroz konkretne primjere učesnici su imali priliku razumjeti dinamiku razvoja tehnoloških proizvoda i izazove s kojima se suočavaju poduzetnici. Praktične uvide u startup ekosistem dodatno je ponudio Dragan Petrić kroz pregled najboljih i najgorih praksi uspješnih i neuspješnih startup projekata.
Završni panel „Algoritmi, laži i digitalni novčanici: Šta zapravo znači biti pismen danas?“ dodatno je otvorio jedno od ključnih pitanja savremenog društva – kako se snaći u svijetu u kojem tehnologija sve više posreduje naš odnos prema informacijama, novcu i svakodnevnim odlukama.
U raspravi su učestvovali Toni Milun (autor knjige „Budi finansijski fit“), Nikola Mujdžić Reščić (GoThrive), Jurica Jednačak (HANFA) te Zoran Balkić (Base58), uz moderaciju Dragana Petrića.
Fokus panela bio je na izazovima digitalne pismenosti u vremenu ubrzanog razvoja umjetne inteligencije i digitalnih finansija, pri čemu je naglašeno kako sposobnost prepoznavanja vjerodostojnih informacija postaje jednako važna kao i razumijevanje tehnologija koje oblikuju savremeno društvo.
U tom kontekstu Toni Milun je istakao kako je konferencija bila izuzetno kvalitetna te da je bilo mnogo korisnih i praktičnih uvida, posebno za mlade. Naglasio je da bi ključna poruka trebala biti usmjerena na rano razvijanje finansijskih navika – da se već od prve zarade počne razmišljati o investiranju te da se što ranije uđe u svijet rada kako bi se izgradile dugoročne radne i razvojne navike.
Također je upozorio na sve učestalije online prevare, ističući kako je i sam saznao da postoji njegov lažni video koji kruži internetom, napravljen još prošle godine. Iako se može prepoznati da nije riječ o njemu, upozorio je da današnji AI alati omogućavaju izradu vrlo uvjerljivih lažnih videozapisa, zbog čega je sve teže razlikovati istinu od manipulacije, što dodatno naglašava važnost digitalnog opreza i kritičkog razmišljanja.
Konferencija koja povezuje ljude i ideje
O značaju same konferencije govorio je i prof. dr. sc. Tomislav Volarić, prorektor za digitalizaciju i transfer tehnologije Sveučilišta u Mostaru, ističući kako je MoStart rezultat kontinuiranog rada i zajedničkog angažmana velikog broja ljudi.
„MoStart se ne gradi preko noći – iza ovakve konferencije stoji veliki broj ljudi, od organizacionog tima do volontera. Posebno nas raduje što se predavači rado vraćaju, što potvrđuje kvalitet sadržaja, ali i vrijednost povezivanja i razmjene znanja koju konferencija pruža“, istakao je Volarić.
Organizatori ističu kako je drugi dan konferencije još jednom potvrdio da MoStart predstavlja važnu platformu za povezivanje industrije, akademske zajednice i mladih talenata, ali i prostor u kojem se otvaraju ključna pitanja budućnosti tehnologije i društva u cjelini.
Kako su naveli, posljednji dan konferencije bit će posvećen nauci.
(Vijesti.ba / FENA)