Kada su usvojene izmjene Zakona o sprovođenju odluka Komisije za nacionalne spomenike BiH u Narodnoj skupštini RS-a, uslijedile su brojne reakcije. Sve one su se odnosile na izbacivanje odrednice “Bosne i Hercegovine” u definiciji pojma nacionalni spomenik.
Iako ovo izbacivanje naziva države predstavlja nastavak dosadašnje politike Milorada Dodika i njegovih trabanata u institucijama RS-a, stvarna opasnost po BiH se krije u drugoj odredbi ovih izmjena Zakona. Ta izmjena doslovno glasi: “U članu 3. poslije riječi ‘Republike Srpske’ zapeta i riječi ‘bez potrebe za donošenjem daljih odluka, zakona, propisa ili drugog’ brišu se…”.
Trgovački centar
Prema još važećim odredbama Zakona, entitetske institucije nisu mogle preispitivati, mijenjati ili poništavati odluke Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH. One su se morale bespogovorno provoditi.
Međutim, donošenjem ovakvih izmjena ta prepreka je uklonjena. Ništa više ne sprečava nadležnu instituciju u RS-u da, recimo, džamiju Ferhadija u Banjoj Luci skine sa liste nacionalnih spomenika. Potom Gradska skupština u Banjoj Luci, na prijedlog gradonačelnika Draška Stanivukovića, može donijeti novi regulacioni plan prema kojem će Ferhadija biti ponovo srušena, a na njenom mjestu izgrađen tržni centar. Ne kažemo da će se to i dogoditi. Kažemo da je stvorena teoretska mogućnost za takvo nešto.
S obzirom na to da se u Zakonu spominje “njegovo” ministarstvo, kontaktirali smo Bojana Vipotnika, ministra za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a. Da li će ovo ministarstvo početi preispitivati i eventualno ukidati odluke Komisije BiH o proglašenju objekata nacionalnim spomenicima? Njegov odgovor je bio da je za ta pitanja zaduženo Ministarstvo prosvjete i kulture RS-a.
Kontaktirali smo ministricu Željku Stojičić. Iako je vidjela našu poruku, nije na nju odgovorila, niti se javljala na pozive.
Čak i unutar same Komisije za nacionalne spomenike postoje različiti stavovi o ovom pitanju. Tako trenutna predsjedavajuća Komisije Anđelina Ošap Gačanović, slijedeći Dodikovu politiku negiranja i razaranja države, smatra kako nacionalni spomenici ne mogu biti bosanskohercegovački, nego samo srpski, hrvatski, bošnjački, romski…, odnosno da pripadaju etničkim grupama, piše Oslobodjenje.
– Ovo je sigurno jedan od načina da se zaustavi otimanje srpskih kulturnih dobara i baštine. Do sada je često bila praksa da se predznak srpski briše i stavlja bosanski. Pojam jevrejski ili poljski se sasvim normalno koristi u narativu, ali se od pojedinih bošnjačkih zvaničnika izbjegava govoriti o srpskim crkvama, stvaraocima, spisima, rukopisima ili ikonama. Umjesto toga, oni govore da sve pripada nekakvoj bosanskohercegovačkoj naciji, koja prema Ustavu ne postoji, izjavila je za medije Ošap Gačanović.
Nemate pravo prespavati i ovaj put, upozorila je institucije Amra Hadžimuhamedović
Iz ovih njenih riječi proizlazi da, recimo, Sarajlije bošnjačke nacionalnosti ne trebaju svojim spomenikom smatrati Staru pravoslavnu crkvu ili Katedralu Srca Isusova. Možda bi Ošap Gačanović mogla pitati Sarajlije šta misle o tome. Stav njenog kolege iz Komisije Faruka Kapidžića je u potpunoj suprotnosti sa njenim nacionalističkim razmišljanjima.
– Naš stav je da je srpska pravoslavna crkva, katolička crkva, džamija ili sinagoga koja je proglašena nacionalnim spomenikom BiH, a što je samo dio nacionalnih spomenika BiH, kulturni spomenik Srba, Hrvata, Bošnjaka, Jevreja, ali i BiH istovremeno, jer se nalazi na njenoj teritoriji i stavljena je pod zaštitu odlukom institucije BiH uspostavljene Aneksom 8. Međutim, prema trenutnim vlastima iz RS-a, spomenik kulture može biti samo srpski, “muslimanski”, hrvatski. Ovakav pristup nije zabilježen nigdje u svijetu, a i kod nas je neprovodiv, ističe Kapidžić.
Trovanje društva
Kome pripadaju Stari most u Mostaru, Muzej savremene umjetnosti u Banjoj Luci (Stara željeznička stanica iz austrougarskog perioda), most u Višegradu, arheološki lokaliteti i slično, pita Kapidžić.
Slično razmišlja i bivša članica ove komisije Amra Hadžimuhamedović.
– Predsjedništvo BiH, OHR, Delegacija EU u BiH, ljudi, svi vi nemate pravo začepiti oči i uši, jer je komfornije pustiti grubim galamdžijama – nacionalistima, huškačima na rat, bahatim neznalicama da vam nameću ozbiljno opasne konstrukcije i stereotipe, nego im se suprotstaviti međunarodnim standardima i odlučnim ljudima na pravim mjestima. Nemate pravo prespavati i ovaj put. Taj vaš drijemež, iz kojeg se ne budite dok zlo ponovo uzurpira naše živote, našu budućnost i naše resurse, podilaženje je onima koji truju bosansko društvo, ali je i sudjelovanje u tom trovanju, upozorava Hadžimuhamedović.