Hormoni igraju ključnu ulogu u pravilnom funkcionisanju našeg tijela. Ali oni također mogu imati snažan – i ponekad negativan – uticaj na naše raspoloženje i mentalno zdravlje.
Svi volimo misliti da su naši osjećaji i emocije pod našom kontrolom, ali da li je to zaista tako? Naučnici odavno znaju da hemijski glasnici zvani neurotransmiteri imaju veliki uticaj na naš mozak. Ipak, kako nauka napreduje, sve više se otkriva da i hormoni mogu uticati na naš um na neočekivane načine, piše BBC.
Sada neki naučnici pokušavaju iskoristiti to znanje za razvoj novih terapija za stanja poput depresije i anksioznosti.
Hormoni – nevidljiva kontrola tijela
Hormoni su hemijski glasnici koje luče određene žlijezde, organi i tkiva. Oni ulaze u krvotok i putuju kroz tijelo, dok ne stignu do specifičnih receptora. To vezivanje djeluje kao svojevrsno biološko “rukovanje” koje tijelu daje signal da nešto uradi. Na primjer, hormon insulin govori ćelijama jetre i mišića da apsorbuju višak glukoze iz krvi i skladište je kao glikogen.
Do sada je identificirano više od 50 hormona u ljudskom tijelu. Zajedno kontrolišu stotine tjelesnih procesa, uključujući rast i razvoj, seksualnu funkciju, reprodukciju, ciklus spavanja i buđenja – i, što je posebno važno – mentalno blagostanje.
“Hormoni zaista utiču na naše raspoloženje i emocije”, kaže Nafissa Ismail, profesorica psihologije na Univerzitetu u Ottawi, Kanada.
“To rade tako što djeluju na neurotransmitere koji se proizvode i oslobađaju u određenim dijelovima mozga, ali i kroz uticaj na procese kao što su smrt ćelija ili neurogeneza – stvaranje novih neurona.”
Hormonske promjene i mentalno zdravlje
Mentalni poremećaji poput depresije, anksioznosti i posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) češće se javljaju tokom velikih hormonalnih promjena. Ovo je posebno izraženo kod žena. Stope depresije su jednake među dječacima i djevojčicama tokom djetinjstva, ali već u adolescenciji djevojčice imaju dvostruko veću vjerovatnoću da će razviti depresiju – razlika koja ostaje kroz cijeli život.
Dakle, mogu li hormoni biti krivi? Nije iznenađujuće da, ako ste žena, spolni hormoni imaju snažan uticaj na raspoloženje. U danima i sedmicama prije menstruacije, nivo estrogena i progesterona opada, što kod nekih, ali ne svih žena, uzrokuje razdražljivost, umor, tugu i anksioznost. Neke žene mogu čak doživjeti premenstrualni disforični poremećaj (PMDD) – ozbiljan hormonski poremećaj raspoloženja sa ekstremnim promjenama raspoloženja, anksioznošću, depresijom i čak suicidalnim mislima tokom dvije sedmice prije menstruacije.
“Za mnoge žene s PMDD-om to je hroničan problem s kojim se suočavaju svaki mjesec i koji može duboko uticati na njihov život”, kaže Liisa Hantsoo, profesorica psihijatrije i bihevioralnih nauka na Medicinskom fakultetu Univerziteta Johns Hopkins, SAD.
Trudnoća, menopauza i hormonske promjene
Odmah nakon porođaja dolazi do naglog pada hormona progesterona i estrogena, što može izazvati depresiju kod oko 13% žena koje su rodile. Također, tokom perimenopauze i menopauze žene doživljavaju velike hormonske oscilacije koje mogu uticati na mentalno zdravlje.
“Vjerovatno nije stvar u samom nivou hormona, nego u tim prelaznim fazama – kada nivo hormona ide iz niskog u visoki ili obrnuto”, kaže Liisa Galea, profesorica psihijatrije na Univerzitetu u Torontu, Kanada.
“Neki ljudi su osjetljiviji na te promjene. Dok drugi prođu kroz menopauzu bez većih simptoma.”
Hormoni i muškarci
Nije riječ samo o ženama. I muškarci doživljavaju pad nivoa testosterona s godinama, iako taj pad nije tako nagao. Međutim, čak i manja promjena može kod nekih muškaraca izazvati promjene raspoloženja.
“Vidimo promjene raspoloženja kod nekih muškaraca kako se nivo testosterona mijenja tokom života, i to je tema koja ne dobija dovoljno pažnje”, kaže Ismail.
Hormoni i mozak: serotonin, dopamin i neurogeneza
Jedan od načina na koji spolni hormoni mogu uticati na raspoloženje jeste povećanje nivoa neurotransmitera poput serotonina i dopamina. Estrogen, na primjer, može povećati osjetljivost receptora za serotonin i dopamin.
Također, estrogen može štititi neurone od oštećenja i stimulisati rast novih neurona u hipokampusu – dijelu mozga koji je povezan s pamćenjem i emocijama. Kod ljudi s depresijom i Alzheimerovom bolešću dolazi do gubitka neurona u hipokampusu. Antidepresivi i psihoaktivne supstance poput psilocibina također stimulišu rast novih neurona u tom dijelu mozga.
“Estrogen je neuroprotektivan, on pospješuje neurogenezu”, kaže Ismail. “Zato kada žene uđu u menopauzu, vidimo povlačenje dendrita – grana koje izrastaju iz nervnih ćelija.” Zbog toga žene u menopauzi često imaju problema s pamćenjem i koncentracijom.
Stres, kortizol i oštećenje mozga
Gubitak neurona u hipokampusu može uticati na hormonski sistem poznat kao osovina hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA), koji reguliše reakciju tijela na stres.
Kada smo anksiozni, hipotalamus šalje signal hipofizi da luči hormon ACTH, koji onda potiče nadbubrežne žlijezde da izluče kortizol – hormon stresa. Kortizol povećava šećer u krvi kako bi tijelo imalo energiju da reaguje.
“Aktivacija HPA ose pri stresu je korisna kratkoročno, ali dugoročno može biti štetna”, kaže Hantsoo.
Kod hroničnog stresa, mozak se stalno preplavljuje kortizolom, što povećava upalu u mozgu i ubija neurone u hipokampusu, amigdali i prefrontalnom korteksu – što dovodi do problema s pamćenjem, koncentracijom i kontrolom emocija.
Oksitocin – hormon ljubavi?
Dok nas kortizol čini napetima, oksitocin – poznat kao “hormon ljubavi” – ima umirujući efekat. Oslobađa se pri porodu, dojenju, orgazmu i tokom socijalnog vezivanja. Snifanje oksitocina u spreju pokazalo je da povećava velikodušnost, empatiju i povjerenje.
Međutim, još nije dokazano da oksitocin uopće prelazi krvno-moždanu barijeru.
Štitna žlijezda i raspoloženje
Poznato je da neravnoteža hormona štitne žlijezde – trijodtironina (T3) i tiroksina (T4) – može izazvati anksioznost ili depresiju. Povišeni nivoi mogu izazvati anksioznost, dok sniženi nivoi često vode u depresiju. Srećom, korekcijom hormona simptomi se često povlače.
“Kad pacijenti dođu kod doktora i žale se na promjene raspoloženja, jedno od prvih testiranja jeste provjera hormonskog profila”, kaže Ismail.
(Vijesti.ba)