Izgradnja aerodroma u naselju Golubić kraj Bihaća najavljuje se više od deceniju. Ideja izgradnje nastala je kao “odgovor na akutnu saobraćajnu izoliranost Bihaća u odnosu na Sarajevo i interes ulagača koji preferiraju turizam baziran na rastućoj industriji zračnog prijevoza”, navodi se na stranici JP Aerodrom Bihać koje je osnovano 2015, iste godine kada je položen i kamen temeljac.
Godine unatrag bile su obilježene uglavnom rješavanjem imovinsko-pravnih pitanja, ishođenjem dozvola, izradom nacrta i planova, te testnog dijela aerodromske staze. Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije BiH sada najavljuje početak ključne faze izgradnje aerodroma: izgradnju poletno-sletne staze:
– U ovom trenutku očekuje se početak infrastrukturnih radova u okviru Faze 1A, koja obuhvaća izgradnju dijela poletno-sletne staze (PSS). S obzirom na to da se radi o složenom infrastrukturnom projektu koji se realizira kroz više faza te ovisi o dinamici financiranja i ishođenju svih potrebnih dozvola, u ovom trenutku nije moguće precizno odrediti rok završetka cjelokupnog projekta, navodi se u odgovoru federalnog Ministarstva prometa i komunikacija za Oslobodjenje.ba.
Da li je finansijska projekcija realistična?
Prema preliminarnim procjenama, ukupna vrijednost projekta izgradnje Međunarodnog aerodroma Bihać iznosi približno 169,7 milijuna KM, uključujući izgradnju aerodromske infrastrukture, objekata, opreme i otkup zemljišta. Vlada FBiH je od 2017. godine do danas utrošila 22 miliona maraka.
– Sredstva su prvenstveno korištena za eksproprijaciju i otkup zemljišta, pretvaranje zemljišta u građevinsko, izradu aeronautičke studije, idejnih i glavnih projekata te druge projektne dokumentacije, geotehnička istraživanja, studije i revizije, izgradnju testne dionice poletno-sletne staze, pristupne infrastrukture i drugih pripremnih radova. Projekt se i dalje financira sukcesivno kroz proračunske odluke Vlade Federacije BiH, u skladu s dinamikom njegove realizacije, informacije su koje nam je dostavilo Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH i JP Aerodrom Bihać.
Regionalni stručnjak za avijaciju i analitičar portala Zamaero Alen Šćurić tvrdi da finansijska projekcija nije realistična, te da testni dio poletno-sletne staze ne služi svrsi:
– Kažu oni da će aerodrom koštati 87 miliona eura. Dakle, za uzletno-sletnu stazu, za stajanku, za terminalnu zgradu, za ostale servisne zgrade, kao što su vatrogasci, garaže itd, za parkiralište, za svu terminalnu opremu – jako optimistično. Nema šanse da nešto takvo napravite za manje od 200 miliona eura. Za sve te godine imamo napravljenu tu probnu stazu od 100 metara, koja ničemu ne služi. Ona može služiti samo kao parkiralište i ništa drugo. Tu ne možete ništa probati, jer niti jedan avion tu ne može poletjeti niti sletjeti.
Šta usporava realizaciju?
U ranijim izjavama za medije, iz JP Aerodrom Bihać najavljivali su da bi aerodrom mogao biti u funkciji 2027. godine. Danas, Ministarstvo prometa i komunikacija daje oprezniji odgovor:
– Izgradnja međunarodnog aerodroma predstavlja jedan od najsloženijih infrastrukturnih projekata, budući da se, osim građevinskih radova, mora osigurati potpuna usklađenost s međunarodnim standardima civilnog zrakoplovstva koje propisuju Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (ICAO), europski regulatorni okvir EASA-e te zahtjevi Direkcije za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine (BHDCA). Navedeni standardi obuhvaćaju sigurnost poletno-sletnih operacija, zaštitne površine, navigacijsku infrastrukturu, vatrogasno-spasilačku zaštitu, sigurnost putnika i zrakoplova te sve ostale elemente nužne za dobivanje odobrenja za rad međunarodnog aerodroma. Projekt se trenutno nalazi u fazi pripreme za početak infrastrukturne izgradnje prve funkcionalne cjeline aerodroma.
Do sada su provedene najvažnije pripremne aktivnosti, uključujući izradu aeronautičke studije, usklađivanje projektne dokumentacije s međunarodnim standardima, pribavljanje ključnih suglasnosti te provedbu najvećeg dijela imovinsko-pravnih aktivnosti potrebnih za prvu fazu izgradnje. Na dinamiku realizacije projekta utječe vise čimbenika, prvenstveno složenost postupaka eksproprijacije preostalog zemljišta, ishođenje potrebnih upravnih akata i dozvola te činjenica da se projekt financira i realizira fazno, sukladno raspoloživim proračunskim sredstvima i zakonskim procedurama.