NASA-in rover Curiosity, koji već 14 godina istražuje krater Gale na Marsu, naišao je na neobične rupe u tlu koje naučnici zasad ne mogu objasniti.
Tokom svoje duge misije rover je zabilježio brojne geološke formacije i atmosferske pojave, ali ovi plitki tragovi razlikuju se od svega dosad viđenog na Crvenom planetu, piše Science Alert.
Rupe su primijećene dok se Curiosity uspinjao kroz Valle Grande, široku dolinu koja presijeca slojeve bogate sulfatima na obroncima planine Mount Sharp. Riječ je o sitnim, plitkim udubljenjima u tlu, od kojih su neka široka tek oko jedan centimetar.
Iako udubljenja u stijenama na Marsu nisu rijetkost i obično nastaju erozijom mekšeg kamena oko tvrđih mineralnih čvorića, novootkrivene rupe ne uklapaju se u taj obrazac. Neobično su široke i plitke, a u njihovoj blizini nisu pronađeni ostatci materijala koji ih je mogao ispunjavati.
Kako bi pokušao odgonetnuti njihov nastanak, naučni tim je roveru zadao da detaljnije istraži područje. Kamera MAHLI, smještena na robotskoj ruci, snimila je rupe iz neposredne blizine. Istovremeno su kamere Mastcam zabilježile stereo snimke okoline.
Kombinovanjem tih snimki naučnici mogu izraditi trodimenzionalne modele površine. To im omogućuje precizno mjerenje oblika i dubine rupa, što je ključno za rekonstrukciju procesa koji ih je stvorio.
Otkriće je dodatno zanimljivo jer se Curiosity nalazi na relativno neistraženom terenu. Ranije ove godine napustio je područje s mineralnim grebenima za koje se pretpostavlja da ih je prije više milijardi godina oblikovala podzemna voda. Sada se uspinje kroz slojeve sulfatnih stijena iznad te zone.
Ti se slojevi mijenjaju s visinom, a razlike u njihovoj teksturi, sastavu i otpornosti na eroziju mogle bi otkriti kako su se okolišni uslovi na drevnom Marsu mijenjali. Krajem augusta 2026. rover je dostigao važnu tačku u misiji, prešavši 1000 metara visinske razlike od početka uspona, prenosi Index.hr.
Cilj uspona na Mount Sharp, čiji se vrh nalazi 5,5 kilometara iznad dna kratera, jest analiza sedimentnih slojeva. Oni sadrže zapise o različitim razdobljima Marsove historije i mogli bi ponuditi odgovor na pitanje kako se nekadašnji vlažni okoliš pretvorio u današnju pustinju.
Neobične rupe nisu jedina pojava koja trenutno zaokuplja naučnike. Tim je uočio i nagle promjene u izgledu stijena, poput grubljih sivih slojeva koji drukčije reaguju na eroziju od okolnog materijala. Curiosity je dobio zadatak analizirati njihov hemijski sastav, no obrada tih podataka zahtijevat će vrijeme.
Isto vrijedi i za istragu o rupama. Njihov uzrok mogao bi biti nepoznati erozijski proces, specifično svojstvo stijena ili nešto treće. Konačno objašnjenje ovisit će o rezultatima daljnjih analiza.
(Vijesti.ba)