Slučajevi nasilja u porodici u našoj zemlji postaju sve veći problem. Pokazuju to i podaci Federalne uprave policije, prema kojim su tokom prva četiri mjeseca ove godine zabilježena čak 552 krivična djela nasilje u porodici iz člana 222. KZ FBiH. Ukupno je prijavljeno 557 osoba, među kojima su 243 povratnika, od kojih i šest maloljetnika, dok je slobode lišeno 348 osoba.
Krivična djela
Samo u aprilu, što su posljednji dostupni podaci u Federaciji BiH, zabilježena su 183 KD nasilje u porodici, što je povećanje od gotovo 43 posto u odnosu na isti period prošle godine. Nadležnim tužilaštvima su prijavljene 184 osobe, među kojima je 76 povratnika u vršenju krivičnih djela. Slobode su lišene 124 osobe.
Ovu poraznu statistiku potvrđuju nam i u Tužilaštvu Hercegovačko-neretvanskog kantona u kojem je od januara do aprila ove godine zabilježeno 31 nasilje u porodici. Podaci Tužilaštva HNK za prethodne četiri godine nedvosmisleno ukazuju na porast slučajeva nasilja u porodici.
Tako su tokom 2021. godine zaprimili 56 prijava, godinu poslije 67, tokom 2023. 117, a lani čak 159. Glavni tužilac Tužilaštva HNK Zdenko Kovač postupanje u predmetima ove vrste, odnosno predmetima formiranim zbog KD nasilje u porodici iz čl. 222. KZ FBiH odredio je kao prioritet u radu postupajućih tužilaca i u njima se sve istražne radnje poduzimaju bez odgađanja.
Budući da se u većem broju radi o povratnicima za ovo krivično djelo, iz Tužilaštva HNK kažu da uvijek predlažu sudu određivanje mjere pritvora ili mjeru zabrane približavanja, kako bi se na taj način postigao odvraćajući efekt na počinitelja, ali i kako bi se zaštitila žrtva i spriječilo eventualno ponavljanje nasilja, odnosno krivičnog djela, piše avaz.ba.
– Prema mišljenju glavnog tužitelja, nasilje u obitelji, kao specifičan vid nasilja u društvu, jeste očigledno u porastu i za njegovo rješavanje potreban je multidisciplinaran pristup društvene zajednice, te uključivanje centara za socijalni rad, obrazovnih ustanova, vjerskih zajednica, a potom i tijela represije, policije, tužiteljstava i sudova – kazali su nam iz Tužilaštva HNK.
Porast slučajeva
Broj slučajeva nasilja u porodici u porastu je i u entitetu Republika Srpska. Prema podacima MUP-a RS, za prva tri mjeseca ove godine tužilaštvima su podnijeli 227 izvještaja o počinjenom krivičnom djelu, što je za 4,1 posto više nego u tom periodu prošle godine.
Iako se žene i žrtve, uopće, sve više ohrabruju da prijavljuju ove slučajeve, sociolog Vladimir Vasić mišljenja je da imamo mnogo nasilja među četiri zida za koja ne znamo.
– Imamo mnogo prikrivenih i sakrivenih nasilnika i ne trebamo se zamajavati kao društvo da nasilje samo čine ljudi nižeg društvenog statusa i nižeg obrazovanja i da se nasilje dešava u malim sredinama. Ne, nasilje se dešava i u malim sredinama i nasilje trpe i čine visokoobrazovani ljudi, nerijetko i na visokim pozicijama – kazao nam je Vasić.
Ukazao je na to da je u okvirima socijalne svijesti ljudi i dalje prisutno to da je nasilje privatna stvar i da je odnos nasilnika i žrtve nešto što treba ostati u krugu porodice.
– To je jako pogrešno, jer je nasilje problem čitave zajednice – naglasio je on.
Druga slika
Iako su kazne za ovo krivčno djelo prilično dobo koncipirane, ipak, u konačnici se sve najčešće završi na uvjetnim ili minimalnim sankcijama.
– Policijski organi urade jedan dio posla, kao i centri za socijalni rad, međutim, kada dođe do sudskog odlučivanja i kažnjavanja, onda je to sasvim druga slika. Nažalost, imamo dosta recidivista, jer je zakon takav kakav jeste. Izricanjem kazne, kolika god bila, ne rješavamo problem, jer se nasilnik vraća žrtvi, a žrtva nije u stanju, u velikom broju slučajeva, zbog ekonomske nestabilnosti početi novi život, promijeniti sredinu i izaći iz tog negativnog socijalnog jezgra – naglasio je Vasić.
Poteškoće u dokazivanju
Iz Tužilaštva HNK su naveli da im poteškoće u dokazivanju ove vrste krivičnih djela najčešće predstavlja nekvalitetno obavljen uviđaj s lica mjesta i nedovoljno uzimanje tragova i dokaza s lica mjesta, a vrlo često i odustajanje od svjedočenja prijaviteljica, odnosno žrtava nasilja.