Kako godine prolaze, imunološki sistem prirodno slabi, zbog čega organizam postaje podložniji infekcijama, hroničnim bolestima i razvoju tumora.
Naučnici su sada došli do otkrića koje bi moglo promijeniti način na koji se tijelo brani u starijoj dobi – razvijena je metoda koja omogućava privremeno „pomlađivanje“ imunološkog sistema.
Istraživački tim s Broad instituta MIT-a i Harvarda fokusirao se na timus, mali ali izuzetno važan organ smješten iza grudne kosti, koji ima ključnu ulogu u razvoju T-stanica. Ove stanice predstavljaju prvu liniju odbrane organizma jer prepoznaju i uništavaju viruse, bakterije i kancerogene stanice. Međutim, timus počinje propadati već u ranoj odrasloj dobi, čime se smanjuje proizvodnja novih T-stanica.
U eksperimentima provedenim na miševima, naučnici su uspjeli zaobići ovaj problem tako što su dio jetre privremeno „prenamijenili“ da preuzme funkciju timusa. To su postigli slanjem preciznih molekularnih signala koji potiču stvaranje T-stanica, čime je imunološki sistem ponovo ojačan.
Prije same terapije, istraživači su uporedili imunološke sisteme mladih i starih miševa i identifikovali tri ključna proteina – DLL1, FLT3-L i IL-7 – čija se proizvodnja s godinama smanjuje. Ovi proteini su presudni za nastanak i održavanje T-stanica. Na osnovu toga razvijen je tretman zasnovan na mRNA tehnologiji, koji daje uputu jetri da proizvodi navedene proteine.
Jetra je izabrana jer zadržava sposobnost proizvodnje proteina i u starijoj dobi, a istovremeno je anatomski pogodna za ovakvu vrstu terapije. Kod starijih miševa koji su tokom četiri sedmice primali mRNA injekcije, zabilježen je značajan porast broja i raznolikosti T-stanica. Njihov imunološki sistem snažnije je reagovao na vakcine i efikasnije se borio protiv tumorskih stanica.
Važno je naglasiti da je ovaj efekat bio privremen, što je dodatna sigurnosna prednost jer se time smanjuje rizik od pretjerane aktivacije imunološkog sistema, koja može dovesti do upala ili autoimunih reakcija. Raniji pokušaji obnavljanja imunološke funkcije često su nailazili na ozbiljne nuspojave, dok ovaj pristup pokazuje potencijalno sigurniju alternativu.
Iako su rezultati zasad ograničeni na istraživanja na životinjama, naučnici vjeruju da bi ova metoda u budućnosti mogla biti prilagođena ljudima. Sljedeći koraci uključuju testiranja na drugim životinjskim modelima i dodatno usavršavanje terapije.
Ako se pokaže uspješnom i kod ljudi, ova tehnologija mogla bi otvoriti vrata novim načinima očuvanja zdravlja i produženja perioda života bez ozbiljnih bolesti, jačanjem jedne od najvažnijih odbrambenih linija organizma – imunološkog sistema.
(Vijesti.ba)