Zimske sezone u Himalajima u posljednjih pet godina bilježe znatno manje snijega nego što je bio prosjek između 1980. i 2020. godine, prenosi BBC.
Meteorolozi ističu da su mnogi vrhovi i planine u azijskom planinskom vencu tokom zime ogoljeni i kameniti, umjesto da budu prekriveni uobičajenim snježnim pokrivačem.
Porast temperatura uzrokuje da se i male količine snijega brzo tope, dok niži predjeli sve češće bilježe kišu umjesto snijega, što se pripisuje globalnom zagrijavanju. Studije upozoravaju na pojavu takozvane „snježne suše“, odnosno izraženog nedostatka snježnih padavina u velikom dijelu himalajskog regiona.
Ubrzano topljenje glečera već godinama predstavlja ozbiljan problem za indijske savezne države na Himalajima i susjedne zemlje, a smanjenje zimskih padavina dodatno pogoršava situaciju. Stručnjaci ističu da manjak snijega i leda ne mijenja samo izgled planina, već direktno utiče na živote stotina miliona ljudi i ekosisteme regiona. Topljenje snijega u proljeće ključno je za snabdijevanje rijeka vodom za piće, navodnjavanje i proizvodnju hidroenergije.
Manjak zimskih padavina povećava i rizik od šumskih požara zbog sušnih uslova, dok nestanak leda destabilizuje planinske masive, što dovodi do češćih odrona, klizišta i izlivanja glečerskih jezera. Indijski meteorološki zavod saopštio je da tokom decembra gotovo u cijeloj sjevernoj Indiji nije bilo ni kiše ni snijega, uz prognozu da će sjeverozapadni dijelovi zemlje do marta imati i do 86 odsto manje padavina u odnosu na dugogodišnji prosjek.
Naučnici naglašavaju da smanjenje padavina nije izolovana pojava. Istraživanja pokazuju kontinuirano smanjenje zimskih padavina u zapadnim i centralnim dijelovima Himalaja, dok su u Nepalu zabilježene gotovo potpuno suve zime u posljednjih nekoliko godina. Stručnjaci upozoravaju da kombinacija gubitka glečera i smanjenja snježnih padavina predstavlja „dvostruki udar“ za Himalaje, sa potencijalno dalekosežnim posljedicama po vodosnabdijevanje i stabilnost cijelog regiona.
(Vijesti.ba)