Iako je jutro ključno doba dana za organizam, ubrzan tempo života često dovodi do toga da prvi obrok u potpunosti izostane.
Prema riječima dijabetologa i endokrinologa dr Luize Napiorkovske, izostanak doručka dovodi do povećanja koncentracije insulina u krvi, što dodatno pogoršava insulinsku rezistenciju. Takvo stanje može potaknuti razvoj abdominalne gojaznosti, ali i negativno uticati na koncentraciju i pažnju tokom dana.
Stručnjaci naglašavaju da je ovaj problem posebno izražen kod djece i tinejdžera, kod kojih preskakanje doručka može imati dugoročne posljedice po metabolizam i tjelesnu težinu. Međutim, ni odrasli nisu izuzeti od rizika – kod njih izostanak jutarnjeg obroka može povećati vjerovatnoću razvoja gojaznosti i srčanih oboljenja.
Insulinska rezistencija se najčešće povezuje s gojaznošću, starenjem i nedostatkom fizičke aktivnosti, ali može biti posljedica i određenih zdravstvenih stanja poput Kušingovog sindroma ili hemohromatoze. Dodatni problem predstavlja činjenica da preskakanje doručka može pogoršati regulaciju šećera u krvi.
Na to ukazuju i rezultati studije iz 2015. godine, objavljene u stručnom časopisu Diabetes Care, prema kojima osobe s dijabetesom tipa 2 koje ne doručkuju imaju veći rizik od naglih skokova nivoa glukoze tokom dana. Takve oscilacije mogu biti opasne i dodatno ugroziti zdravlje.
Stručnjaci stoga savjetuju da doručak ne bi trebao biti opcija, već navika, jer uravnotežen jutarnji obrok može imati ključnu ulogu u očuvanju zdravlja, stabilnog metabolizma i bolje kontrole tjelesne težine.
(Vijesti.ba)