Na granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, u blizini Bihaća, nalazi se jedan od najvećih i najimpresivnijih podzemnih vojnih aerodroma bivše Jugoslovenske narodne armije – Aerodrom Željava, poznat i kao Objekat 505.
Ovaj monumentalni vojni kompleks smješten je unutar planine Plješevica, između Bihaća (BiH) i Plitvičkih jezera (Hrvatska), i bio je strateški značajan za čitavu teritoriju bivše Jugoslavije.
Izgradnja aerodroma započela je 1957. godine, a završena je 1970. godine. Gradnja je trajala 13 godina, a ukupni trošak iznosio je oko 6 milijardi tadašnjih američkih dolara, što ga čini jednim od najskupljih vojnih objekata iz tog perioda u Evropi.
Podzemni kompleks obuhvatao je oko 3,5 kilometra tunela, koji su bili ojačani tako da mogu izdržati nuklearni udar.
Unutar planine moglo je biti smješteno do 80 borbenih aviona, najčešće MiG-21, a u slučaju nužde – čak i više.
Aerodrom je imao četiri piste, od kojih je glavna bila dugačka oko 2.500 metara.
Baza je imala sopstvenu klimatsku kontrolu, elektranu, ventilaciju, skladišta oružja i goriva, te je bila potpuno samoodrživa u slučaju rata.
Na vanjskoj strani planine, piste su bile povezane s podzemnim hangarima pomoću širokih betonskih ulaza.
Aerodrom Željava je služio kao sjedište 117. lovačko-avijacijske brigade i predstavljao je glavni stub zračne odbrane Zapadnog Balkana.
Tokom raspada Jugoslavije, aerodrom je onesposobljen i djelimično miniran 1992. godine od strane JNA prilikom povlačenja, kako ne bi pao u ruke drugih vojnih formacija. Eksplozije su bile toliko jake da su se osjetile kilometrima daleko.
Danas je aerodrom napušten, ali privlači brojne turiste, entuzijaste, dokumentariste i istraživače, koji dolaze iz cijelog svijeta da vide ostatke nekadašnjeg vojnog čuda. Ulazak u tunele je opasan zbog mina i urušavanja, pa se ne preporučuje bez stručnog vodiča.
Aerodrom Željava ostaje jedan od najfascinantnijih primjera vojne arhitekture 20. stoljeća na Balkanu – svjedok prošlih vremena, vojnih ambicija i tehnološkog dostignuća tadašnje države.