Stranka Narod i pravda (NiP) ozvaničila je u Bihaću imenovanje pet novih povjereništava u Unsko-sanskom kantonu, uz poruku da ulazi u fazu reorganizacije i jačanja političkog djelovanja, te najavu konkretnih infrastrukturnih i razvojnih projekata u Krajini.
Na konferenciji za medije predstavljena su povjereništva u Cazinu, Bihaću, Velikoj Kladuši, Bužimu i Bosanskom Petrovcu, čime, kako je istaknuto, NiP dodatno učvršćuje svoju organizaciju na terenu i priprema se za naredni politički ciklus.
Predsjednik NiP-a BiH i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je poručio da stranka nakon izazovnog perioda izlazi snažnija i sa obnovljenim političkim legitimitetom, ističući značaj Krajine i potrebu za jačim institucionalnim odnosom prema ovom dijelu države.
‘Želim toplu dobrodošlicu svim novim članovima Naroda i pravde, zahvaljujem se onima koji istrajavaju dugo u ovoj teškoj političkoj borbi i čestitam novoizabranim predsjednicima povjereništava. Najavljujemo nastavak jedne teške političke borbe za poboljšanje uslova života u Bosni i Hercegovini, a posebno u Unsko-sanskom kantonu. Govorili smo o reorganizaciji stranke i podsjećam da nam je prioritet bio državni posao, zbog čega smo u jednom periodu zapustili rad stranačkih organa, ali se pokazalo da Narod i pravda ima izuzetno žilavu infrastrukturu. Ljudi su ostali na svojim mjestima i istrajali bez ličnih interesa, što danas daje dodatnu snagu. Ohrabruje i veliki broj mladih koji nam se priključuje, ali i iskusnijih ljudi koji u Narodu i pravdi vide alat za političku borbu’, kazao je Konaković.
Govoreći o odnosu prema Krajini i kritikama koje dolaze iz političkog prostora, Konaković je poručio da su takve ocjene neosnovane, naglašavajući da je pristup aktuelnih vlasti znatno drugačiji u odnosu na raniji period.
‘Krajini se Bosna i Hercegovina nikada neće moći u potpunosti odužiti za sve ono što je dala, ali je odnos ovih vlasti neuporediv u odnosu na prethodne. Iritira to što nas danas prozivaju oni koji su godinama zanemarivali ovaj kraj. To nije fer, posebno u predizbornom vremenu. Danas imamo konkretne projekte, razgovarali smo o cesti Velika Kladuša–Cazin–Bihać za koju su već izdvojena značajna sredstva za eksproprijaciju i koja treba postati jedna od ključnih saobraćajnih žila kucavica. Također, u poodmakloj fazi su projekti iz oblasti namjenske industrije i to su jasni pokazatelji da je odnos prema Unsko-sanskom kantonu značajno bolji, iako mora biti još snažniji’, rekao je Konaković.
Osvrnuo se i na političke procese u Krajini, odbacujući tvrdnje o utjecaju iz Sarajeva.
‘Nikada mi nije palo na pamet da iz Sarajeva vodim procese u Krajini. Ovdje odluke donose ljudi koji žive i rade u ovom prostoru. Ono što je tačno jeste da smo imali pokušaje političkih dogovora koji nisu realizirani, ali nije korektno plasirati teze o nekakvom upravljanju izvana. Također, želim da pozovem pravosudne institucije da ispitaju navode o pokušajima kupovine političke podrške, jer takve stvari moraju dobiti epilog’, naglasio je Konaković.
Govoreći o političkim napadima na NiP, Konaković je istakao da je stranka prošla kroz period snažnih optužbi koje su se, kako tvrdi, pokazale neutemeljenim.
‘Bili smo proglašavani izdajnicima, petokolonašima, čak i narkokartelom. Ta mašinerija je pokušala plasirati laži koje su dijelom i zaživjele u javnosti. Međutim, nakon tri godine pokazalo se da nismo trgovali interesima države niti ćemo to ikada raditi. Taj kredibilitet smo vratili i danas Narod i pravda uživa veliku podršku. Ljudi su prepoznali istinu i to nam daje dodatni politički prostor’, rekao je Konaković.
Predsjednik povjereništva NiP-a za Unsko-sanski kanton i federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić poručio je da stranka ulazi u naredni period znatno organizovanija, uz ambiciju da ponudi konkretna rješenja i kadrove.
‘Imamo pet novih povjereništava i još malo posla oko uvezivanja stranačkih organa. Narod i pravda u naredni period ulazi vrlo organizovana i siguran sam da ćemo kvalitetno ponuditi naše programe, politike i ljude. Imali smo izazova, ali su nas oni dodatno ojačali. Danas sve više ljudi pristupa stranci i smatram da je u ovim okolnostima odgovorno biti član Naroda i pravde – nije lako, ali je čast i velika odgovornost’, kazao je Hrnjić.
On se detaljno osvrnuo na pitanje ulaganja u Krajinu, navodeći konkretne infrastrukturne projekte i finansijske pokazatelje.
‘Od ukupno 93 miliona maraka za izgradnju cesta, 32 miliona je osigurano za Unsko-sanski kanton, što je oko 35 posto ukupnog plana. Uz to imamo dodatnih sedam miliona za eksproprijaciju, što znači oko 40 miliona maraka ukupno. To su činjenice. Ne može se govoriti da se ne vodi računa o Krajini. Radi se obilaznica oko Bihaća vrijedna 22 miliona maraka, u toku su pripreme za dionicu Kamenica–Ćoralići, a u projektovanje je već uloženo 4,5 miliona. Također, nastavlja se projekat prema Bosanskoj Krupi’, naveo je Hrnjić.
Govorio je i o problemima u realizaciji pojedinih projekata, posebno aerodroma u Bihaću.
‘Na računu aerodroma trenutno ima pet miliona maraka koji se mogu koristiti za pripremne radove, ali se ne može graditi jer nema potrebnih dozvola. Ne može se odgovornost za to prebacivati na federalni nivo. Također, treba reći da je najveći dio sredstava za aerodrom osiguran kroz dobit BH Telekoma, a ne iz budžeta’, istakao je Hrnjić.
Dodao je i da je Velika Kladuša prvi put dobila značajniji finansijski aranžman uz podršku federalnog nivoa.
‘Radi se o paketu od 16 miliona maraka, od čega je osam miliona grant, a osam kredit. Takav model do sada nije imala nijedna lokalna zajednica u Federaciji’, kazao je Hrnjić.
Zastupnica u Skupštini USK i predsjednica povjereništva NiP-a Bihać Azra Tajić govorila je o zakonodavnom radu stranke i konkretnim mjerama koje su inicirali.
‘Od početka mandata insistirali smo na transparentnosti, pa smo među prvima inicirali live prijenose sjednica Skupštine kako bi građani mogli pratiti rad zastupnika. Iako smo često djelovali iz opozicije, uspjeli smo pokrenuti važne inicijative – smanjili smo premiju zdravstvenog osiguranja sa 20 na pet maraka, udvostručili naknade za stambeno zbrinjavanje mladih sa četiri na osam hiljada maraka, te uveli mjere za višečlane porodice’, rekla je Tajić.
Posebno je istakla reformske procese u zdravstvu i socijalnoj politici.
‘U resoru zdravstva, na čelu s ministricom Šteficom Grgić, fokus je na uspostavljanju zakonitosti. Nakon 11 godina kanton je dobio finansijski plan Zavoda zdravstvenog osiguranja usklađen sa zakonom. Usklađuju se esencijalne liste i ortopedska pomagala, a pokrenute su i provjere primanja u zdravstvenim institucijama. Također, Vlada je usvojila historijski socijalni zakon koji prvi put sistemski uvodi dječiji dodatak za višečlane porodice, što je odgovor na negativne demografske trendove’, kazala je Tajić.
Iz Naroda i pravde poručeno je da će u narednom periodu nastaviti jačati organizaciju i politički utjecaj u Unsko-sanskom kantonu, uz fokus na konkretne projekte i mjere koje, kako ističu, trebaju donijeti vidljive rezultate za građane Krajine.