Pekar iz Bavarske kaže da je morao potrošiti 15.000 eura na nove vage nakon spora s kupcem zbog pola hljeba. Njegova priča privukla je pažnju širom Njemačke.
Spor se dogodio u Pfaffenhofenu an der Ilm, gradu sjeverno od Minhena, gdje pekar Matthias Breitner već decenijama prodaje polovinu hljeba kupcima koji ne žele kupiti cijeli.
Spor počeo e-mailom
Kako su prvi objavili Bild i RTL, rasprava je počela kada je kupac poslao e-mail u kojem se žalio nakon što je kod kuće izvagao polovinu hljeba i utvrdio da je 10 grama lakša od polovine deklarisane težine cijelog hljeba.
„Nekad dobiješ, nekad izgubiš. Sljedeći put će sigurno biti deset grama više“, odgovorio je Breitner.
Kupac se potom obratio nadležnim organima, a lokalni ured za mjere i tegove obavijestio je Breitnera da više ne smije prodavati polovinu hljeba bez pojedinačnog vaganja.
Pravila potiču iz njemačkih propisa
Propisi proizlaze iz njemačke Uredbe o pretpakovanim proizvodima (Fertigpackungsverordnung), kojom se provode zahtjevi Evropske unije, ali i dodatne nacionalne odredbe.
Breitner kaže da ne želi prodavati unaprijed zapakovane polovine hljeba, što znači da se porcije koje se režu za kupce moraju izvagati na mjestu prodaje.
Zbog toga je, kako navodi, morao u svojim pekarama postaviti nove vage, što ga je ukupno koštalo oko 15.000 eura.
Breitner je rekao da su neke druge pekare prestale prodavati polovine hljeba jer su strahovale od sličnih žalbi i problema s nadležnim službama za mjere i tegove.
Njemački sudovi bilježe porast predmeta
Njemački sudovi istovremeno bilježe nagli porast broja predmeta, a pojedini zvaničnici smatraju da umjetna inteligencija ljudima olakšava pripremu obimnih pravnih podnesaka.
Prema izvještajima Tagesschaua i Süddeutsche Zeitunga, do augusta je pred Radnim sudom u Berlinu podneseno više od 16.000 predmeta – otprilike onoliko koliko ih sud uobičajeno primi tokom cijele godine.
Zvaničnici su kao jedan od mogućih razloga za povećanje broja predmeta naveli sve veću upotrebu alata umjetne inteligencije, uključujući ChatGPT i Gemini, jer oni korisnicima omogućavaju da brzo izrade opsežne pravne dokumente.
Međutim, nema dokaza da je umjetna inteligencija na bilo koji način učestvovala u žalbi protiv Breitnerove pekare.
(Vijesti.ba)