Sve je više dokaza o štetnosti ultraprerađene hrane, industrijskih proizvoda niske nutritivne vrijednosti koji se povezuju s nizom bolesti.
Novo istraživanje sada pokazuje da rizici takve prehrane ne pogađaju samo osobu koja je konzumira, nego se mogu prenijeti i na narednu generaciju, i to preko oca.
Studija brazilskih naučnika ukazuje na to da očeva prehrana prije začeća može utjecati na zdravlje i tjelesnu kompoziciju djeteta, piše ScienceAlert.
„Zdravlju i prehrani majke prije, tokom i nakon trudnoće pridaje se velika pažnja, no o ulozi očeve prehrane malo se govori“, kaže nutricionistička epidemiologinja Daniela Sartorelli sa Univerziteta u São Paulu. „Naše istraživanje pokazuje da je i ona izuzetno važna za zdravlje djeteta.“
Metodologija istraživanja
Tim Daniele Sartorelli pratio je 43 porodice – majku, oca i novorođenče. U istraživanje su prvo uključili trudnice, a zatim su pozvali i njihove partnere. Tokom studije roditelji su dva puta dali detaljne podatke o svemu što su jeli i pili tokom prethodna 24 sata.
Na osnovu toga naučnici su izračunali koliki je postotak energije u njihovoj prehrani dolazio iz ultraprerađenih namirnica.
Nakon rođenja djece, tim je obavio detaljna mjerenja novorođenčadi koja su uključivala porođajnu težinu, dužinu, obim tijela te debljinu kožnih nabora radi procjene tjelesne masnoće.
Veza s tjelesnom masom novorođenčadi
Analiza je pokazala da je veći unos ultraprerađene hrane kod očeva bio povezan s većom porođajnom težinom beba. Ta djeca također su imala veću težinu u odnosu na dužinu te deblje kožne nabore na bedrima i bokovima.
„Iako studija nije utvrdila porast ukupne tjelesne masti, nego nakupljanje masti u određenim dijelovima tijela, rezultati ukazuju na to da kvalitet očeve prehrane može utjecati na razvoj fetusa“, pojašnjava Sartorelli. „To je značajno jer je ultraprerađena hrana u prosjeku činila 30 posto ukupnog energetskog unosa očeva u našoj studiji. Pritom se to posebno odnosilo na mesne prerađevine, zaslađena pića i kekse.“
„Loša prehrana očeva povezuje se s promjenama u kvalitetu sperme“
Autori studije naglašavaju da njihovi podaci pokazuju korelaciju, a ne uzročno-posljedičnu vezu. Ipak, otkriće se nadovezuje na sve veći broj dokaza da očev stil života može utjecati na razvoj djeteta i prije začeća. Vjerovatni mehanizam su epigenetičke promjene koje se prenose spermom.
„Loša prehrana očeva povezuje se s promjenama u kvalitetu sperme i epigenetičkim markerima, a to dovodi do veće vjerovatnoće metaboličkih poremećaja kod potomstva“, navode istraživači.
„Prehrana bogata ultraprerađenom hranom može stvoriti upalno okruženje u tijelu“
„Ultraprerađena hrana poznata je po svom upalnom potencijalu. Ona povećava proizvodnju reaktivnih kisikovih spojeva koji potiču upalu, a to može direktno utjecati na kvalitet i pokretljivost spermatozoida. Epigenetičke promjene, posebno metilacija DNK koju prenosi sperma, mogući su mehanizam koji objašnjava kako očeva izloženost faktorima iz okruženja može utjecati na razvoj potomstva.“
Jedan od puteva mogao bi uključivati gen IGF-II. Taj gen, koji djeca nasljeđuju od oca, kodira protein ključan za rast fetusa.
„Prethodne studije pokazale su da prehrambene navike oca mogu biohemijski modificirati ovaj gen u spermi“, kaže glavna autorica i nutricionistička istraživačica Mariana Carvalho. „Prehrana bogata ultraprerađenom hranom može stvoriti upalno okruženje u tijelu, što utječe na kvalitet sperme i mijenja ekspresiju gena koji će se prenijeti na dijete.“
Važnost prehrane oba roditelja
Iako su potrebna daljnja istraživanja kako bi se potvrdila epigenetička hipoteza, naučnici poručuju da bi svi koji planiraju porodicu trebali razmisliti o tome kako njihova prehrana utječe na buduće dijete.
„Kvalitet očeve prehrane prije začeća ima značajan utjecaj na zdravlje djeteta“, zaključuje Sartorelli. „Ovi rezultati potiču opsežnija istraživanja i naglašavaju potrebu da se u savjetovanje o planiranju porodice uključe i muškarci, a ne samo žene.“
(Vijesti.ba)

