U Hotelu Europa danas je održana konferencija pod nazivom “Etički i religijski aspekti doniranja organa”, koju je organizirala Internacionalna akademija nauke i umjetnosti u Bosni i Hercegovini (IASAinBiH).
Događaj je okupio stručnjake iz oblasti medicine, bioetike i predstavnike donorskih organizacija, s ciljem podizanja svijesti građana o važnosti transplantacije i dobrovoljnog davanja organa, prenosi portal Čuvajzdravlje.ba.
U uvodnom obraćanju, akademik Halima Resić, predsjednica Donorske mreže Bosne i Hercegovine, istaknula je koliko je neophodno da društvo prihvati temu koja je u našoj zemlji još uvijek tabu:”Kod nas je to još uvijek tabu tema. Jako je bitno da institucije države stanu iza ovih inicijativa. Ministarstvo civilnih poslova i Federalno ministarstvo zdravstva pokrenule su izuzetno kvalitetne kampanje promocije donora, što pokazuje veliki broj pratitelja Donorske mreže – negdje oko pola miliona ljudi.”
Resić je naglasila konkretne rezultate kampanja: “U posljednja dva mjeseca u rekordnom roku potpisano je oko 300 donorskih kartica. To pokazuje koliko su ljudi spremni da doprinesu i koliko kampanje mogu da utiču na svijest građana.”
Ona je pojasnila i pravni aspekt donorskih kartica:”Donorska kartica nije zakonska obaveza. To je samo izraz dobre volje da vi želite pomoći. Uopšte vas ne obavezuje, ali širite ideju i pružate šansu za novi život onima kojima je to potrebno. Kada se pronađu potencijalni donori u intenzivnim njegama, stručnjaci utvrđuju moždanu smrt, a naš posao je da edukujemo građane da daju saglasnost kako bi organi ostali u zemlji i pomogli pacijentima.”
Tomislav Žuljević, predsjednik Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH, govorio je iz ličnog iskustva i naglasio koliko je transplantacija važna za kvalitet života pacijenata:”Transplantacija je povratak u život – u obitelj, na posao i bolji način liječenja. Dijaliza bi trebala biti samo prelazni period do transplantacije. Ja sam bio na dijalizi 14 mjeseci, a sutra slavim 19. rođendan od transplantacije.”
Žuljević je posebno istakao problem malog broja donora u Bosni i Hercegovini u poređenju sa susjednim zemljama:”Hrvatska godišnje obavi oko 300 transplantacija, a mi prošle godine samo 16. Dok ne dosegnemo prag od 10 donora na milion stanovnika, nećemo moći ući u Eurotransplant. To je ključno za povećanje broja transplantacija i spašavanje života.”
Religijski aspekti doniranja organa također su bili u fokusu konferencije. Profesorica Zorica Maroš, predavačica na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, istakla je stav Katoličke crkve:”Za Katoličku crkvu doniranje organa predstavlja vrhunac ljubavi prema bližnjemu i ljudskog altruizma. To je čin bez interesa ili koristi, koji spašava život drugima.”
Profesorica Maroš pojasnila je i etička ograničenja:”Zabrana se odnosi na doniranje organa povezanih s biološkim i psihološkim identitetom, poput mozga ili reproduktivnih organa. Također, Crkva jasno zabranjuje presađivanje fetalnih tkiva u vezi s pobačajem. To je moralno jednako teška odluka kao i sam pobačaj.”
Događaj je također poslužio kao platforma za razmjenu iskustava između pacijenata, stručnjaka i vjerskih predstavnika, a učesnici su istakli da je edukacija ključ za povećanje broja donora u zemlji.
Akademik Resić podsjetila je da je svijest o donorstvu još uvijek slabo razvijena:”Nažalost, još uvijek imamo resurse potencijalnih donora koji ne mogu biti iskorišteni zbog nedostatka informisanosti. Naša misija je edukacija i podizanje svijesti, kako bi porodice u trenutku nesreće dale saglasnost i omogućile transplantaciju.”
Konferencija je završena porukom zajedništva i humanosti, naglašavajući da svaki pojedinac može doprineti spašavanju života: doniranjem organa ili širenjem svijesti o ovoj temi.
(Vijesti.ba)