Na stadionu NK Dinara održan je zajednički prikaz sposobnosti pripadnika Zapovjedništva specijalnih snaga, Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i Obavještajne pukovnije, uz helikoptere Blek Hok UH-60M i Kiova Vorior OH-58D. Prvi put predstavljene su i sposobnosti FPV dronova hrvatske proizvodnje.
Kako je saopćeno iz Ureda predsjednika, predsjednik Zoran Milanović ove godine nije održao govor, smatrajući da je najispravnije da o Oluji govori jedan od zapovjednika operacije, umirovljeni general pukovnik Marijan Mareković.
Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da je već 30 godina prošlo od Oluje, a još su “živa sjećanja na te dane ponosa i slave, 30 godina otkako se Hrvatska oslobodila i osigurala svoju budućnost”, objavio je Indeks.
„Svake se godine ovdje u Kninu okupljamo s istim osjećajima, ponosom na pobjedu, zahvalnošću prema braniteljima i pijetetom prema poginulima. Ali danas na ovu obljetnicu najveće hrvatske pobjede ne dolazimo samo da bismo se prisjetili. Dolazimo da bismo potvrdili što nam Oluja znači, na što nas obvezuje i čemu nas uči”, poručio je Plenković.
Podsjetio je da je Oluja bila najveći kopneni boj u Europi u tom trenutku od Drugog svjetskog rata kojim je slomljen projekt Velike Srbije, poražen neprijatelj, promijenjen vojni i geopolitički poredak jugoistočne Europe, određena sudbina Hrvatske i omogućen završetak rata u Bosni i Hercegovini.
„Oluja nije samo oslobodila Hrvatsku – ona je i spriječila novu tragediju u Bosni i Hercegovini”, rekao je Plenković.
Hrvatski premijer je posebno naglasio i da se ne smiju zaboraviti ni oni koje još uvijek traže, 1.744 nestale osobe.
“Očekujemo da Beograd konačno pokaže stvarnu spremnost na suradnju, jer bez pune istine o nestalima nema ni iskrenih odnosa, ni europske budućnosti”, poručio je Plenković.
U završnom dijelu programa nastupila je akrobatska skupina Krila Oluje, dok je iznad Knina izveden simbolični prelet višenamjenskih borbenih aviona Rafale.
Hrvatska vojska je u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”, koja je započela 4. augusta 1995. godine u 4 sata ujutro, u samo 84 sata oslobodila okupirana područja i trajno osigurala međunarodno priznate granice Republike Hrvatske, a ovom akcijom omogućena je kasnije i mirna reintegracija Hrvatskog podunavlja.
Oslobođen je okupirani prostor od Jasenovca do Dinare površine 11.400 km četvornih, više od 14 posto ukupnog državnog teritorija.
U susjednoj Srbiji i Republici Srpskoj, VRO Oluju smatraju najvećim etničkim čišćenjem nakon Drugog svjetskog rata, a uz ovaj datum srbijansko političko vodstvo obilježava sjećanje na veliki egzodus srpskog naroda.
Prema istraživanjima hrvatskih udruga koje se bave bilježenjem svih žrtava u Domovinskom ratu, u VRO Oluja ubijeno je više od 600 civila, a spaljeno više od 22.000 kuća. Iz Hrvatske je tada izbjeglo oko 200.000 njezinih građana srpske nacionalnosti, od kojih se tek mali dio njih vratio na svoja ognjišta.
U Oluji je učestvovalo oko 200.000 hrvatskih vojnika i policajaca, 242 branitelja u akciji su poginula, dok se dva još uvijek vode kao nestali.
Prema podacima Srpskog narodnog vijeća (SNV) za vrijeme i nakon Oluje više od 200.000 Srba prognano je iz Hrvatske, te ih je ubijeno gotovo 2.000.