Iako većina zaraženih (oko 80%) ne pokazuje simptome, kod nekih, posebno starijih osoba i onih s oslabljenim imunološkim sistemom, bolest može prouzročiti teške neurološke komplikacije, uključujući upalu mozga, što može dovesti do ozbiljnih posljedica ili čak smrti.
Broj slučajeva virusa Zapadnog Nila koji raste širom Evrope izaziva zabrinutost među građanima i zdravstvenim radnicima, a klimatske promjene igraju ključnu ulogu u njegovu širenju. Novi članak objavljen u European Journal of Internal Medicine pruža stručnjacima smjernice za prepoznavanje i liječenje, s fokusom na zaštitu najranjivijih grupa.
Virus Zapadnog Nila, koji prenose komarci, prvi put je otkriven 1937. godine u Ugandi. Iako većina zaraženih (oko 80%) ne pokazuje simptome, kod nekih, posebno starijih osoba i onih s oslabljenim imunološkim sistemom, bolest može prouzročiti teške neurološke komplikacije, uključujući upalu mozga, što može dovesti do ozbiljnih posljedica ili čak smrti. Simptomi blažeg oblika uključuju temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima, umor, pa čak i proljev ili povraćanje.
“Klimatske promjene omogućuju komarcima koji prenose virus da se šire na nova područja. Virus Zapadnog Nila sada se pojavljuje u regijama Evrope gdje prije nije bio zabilježen“, upozorava dr. Emanuele Durante-Mangoni, glavni autor članka i stručnjak sa Univerziteta Campania “L. Vanvitelli” u Napulju. Prema njegovim riječima, sezonsko širenje bolesti povezano je s migracijom ptica koje su primarni domaćini virusa, a na šta također utječu klimatske promjene, prenosi Večernji.
Trenutno ne postoji vakcina za ljude niti specifičan antivirusni lijek za liječenje virusa Zapadnog Nila. Stoga su prevencija i rana dijagnoza ključni za sprečavanje širenja bolesti. Stručnjaci preporučuju razvoj vakcina, antivirusna istraživanja, što znači pronalaženje lijeka koji bi spriječio napredovanje virusa u ranoj fazi, te kontrolu komaraca, tačnije iskorjenjivanje komaraca u područjima gdje je virus prisutan.
Dr. Durante-Mangoni naglašava važnost educiranja.
“Liječnici moraju biti spremni prepoznati bolest, postaviti brzu dijagnozu i biti svjesni područja gdje je virus prisutan kako bi zaštitili ranjive pacijente”, kaže.
Dok vakcina ne postane dostupna, ključno je podizanje svijesti i koordinirani napori u borbi protiv ove prijetnje. Članak u European Journal of Internal Medicine poziva na zajednički rad naučne i medicinske zajednice kako bi se Evropa pripremila za porast slučajeva. Dok se naučnici bore za rješenja, građani se potiču na oprez, posebno tokom ljetnih mjeseci kada su komarci najaktivniji, piše Elsevier.com.
(Vijesti.ba)