Otok na krajnjem jugu hrvatskog Jadrana, dug oko 37 kilometara, oblikovan morem, krškim stijenama i gustim mediteranskim šumama.
Njegova historija seže duboko u prošlost.
Tragovi ljudske prisutnosti na otoku stari su hiljadama godina, a kroz stoljeća Mljet su oblikovali Iliri, Rimljani, Slaveni i Dubrovčani.
U 12. stoljeću benediktinci podižu svoj samostan na otočiću usred Velikog jezera, čije se kamene zidine i danas uzdižu iznad mirne vode.
Upravo su Veliko i Malo jezero među najprepoznatljivijim prirodnim obilježjima Mljeta. Iako ih nazivamo jezerima, zapravo su morski zaljevi povezani s otvorenim morem uskim kanalima. Okružena šumama alepskog bora i mediteranskim raslinjem, njihova mirna površina stvara jedan od najposebnijih pejzaža Jadrana.
Zapadni dio otoka danas je zaštićen kao Nacionalni park Mljet, prostor u kojem se more, šuma i kamen gotovo neprimjetno stapaju u jednu cjelinu.
Ali Mljet nije samo otok prirode. On je i otok legendi.
Prema antičkoj tradiciji, upravo se ovdje odvijala priča o Odiseju i nimfi Kalipso. Na južnoj obali nalazi se pećina koju stoljećima prati predaja o Odisejevom boravku na otoku. Otvorena prema moru, iznad i ispod njegove površine, ona danas predstavlja jedno od najmističnijih mjesta Mljeta.
Dok svjetlost prolazi kroz modrinu i nestaje u dubini, lako je razumjeti zašto su ovakva mjesta još od antičkih vremena bila izvor priča, mitova i legendi.
Uživajte u kadrovima Borisa Trogrančića.
(Vijesti.ba)