Iako ga u našim krajevima često srećemo pored pruga ili puteva kao običan korov, žuti noćurak je ljekovita biljka koja je decenijama u samom vrhu interesovanja farmaceutske industrije. Njegova specifičnost ne leži samo u ljepoti cvjetova koji se otvaraju isključivo pred mrak, već u jedinstvenom hemijskom sastavu koji direktno utiče na centralni nervni sistem.
O tome zašto je ova biljka dobila ime „lovac na vino“ i kakvu moć krije njeno sjeme, razgovarali smo sa dr. sci. Markom Lj. Nestorovićem, muzejskim savjetnikom, botaničarem i herbologom u Prirodnjačkom muzeju u Beogradu, piše Blic.
Žuti noćurak smanjuje želju za alkoholom
Historija žutog noćurka (Oenothera biennis L.) tijesno je povezana s njegovim uticajem na ljudski metabolizam i mozak.
Doktor Nestorović ističe da je naučni naziv ovoj biljci dao grčki historičar i biolog Teofrast još 300. godine prije nove ere.
„Teofrast je biljci dao ime jer njen korijen, ako se jede, smanjuje želju za vinom i alkoholnim pićima. U prevodu njeno ime znači – lovac na vino“, objašnjava Nestorović.
Ova karakteristika ostala je relevantna do danas, posebno u procesu odvikavanja od zavisnosti.
„Treba pomenuti da se preparati na bazi noćurka mogu koristiti u odvikavanju od alkoholizma. Ulje ove biljke ublažava depresiju, a time posredno smanjuje i želju za pićem“, navodi sagovornik.
Kako je žuti noćurak „preko noći“ postao popularan
Prema riječima sagovornika, žuti noćurak u historiji liječenja biljem zauzima značajno mjesto.
„Drevni fitoterapeuti koristili su ga za liječenje mnogih bolesti. Sjevernoamerički Indijanci primjenjivali su ga u liječenju kožnih bolesti i rana, a koristio se i kod astme, prehlade i gripe. Međutim, tek osamdesetih godina prošlog vijeka savremenim metodama utvrđeno je da je ulje sjemena noćurka pravi rudnik gama-linolenske kiseline, jer nijedna druga biljka ne sadrži tako veliku količinu. Ovaj pronalazak je preko noći učinio ovu biljku veoma popularnom“, priča Nestorović.
Za šta se koristi žuti noćurak
Gama-linolenska kiselina je esencijalna masna kiselina koja se u organizmu pretvara u prostaglandin, supstancu ključnu za regulaciju vitalnih funkcija.
„Naime, reguliše metabolizam masti i podstiče rad kardiovaskularnog, imunološkog i centralnog nervnog sistema. Gama-linolenska kiselina podstiče metabolizam i sagorijevanje zasićenih masti i kalorija, te tako pomaže u smanjenju tjelesne težine. Prostaglandin učestvuje i u regulaciji sinteze pljuvačke i suza, kontroliše lučenje loja, može spriječiti abnormalno razmnožavanje ćelija, sprečava trombozu i reguliše nivo holesterola“, objašnjava Nestorović.
Za izradu ljekovitih preparata koristi se sjeme žutog noćurka zbog visokog sadržaja gama-linolenske kiseline.
„U svijetu postoje brojne sorte i hibridi noćurka čije ulje iz sjemena sadrži do devet posto gama-linolenske kiseline“, dodaje Nestorović.
Spas za žene i regeneracija kože
Danas se noćurak na tržištu najčešće nalazi u obliku uljanih kapsula, često obogaćenih vitaminom E, a koristi se za rješavanje problema koji muče milione ljudi.
„Na tržištu postoje preparati u kombinaciji s vitaminom E koji se koriste za liječenje i regeneraciju kože, kose i noktiju. Postoje i preparati koji uspostavljaju hormonsku ravnotežu kod žena i ublažavaju simptome PMS-a i menopauze, kao što su glavobolja, razdražljivost i osjetljivost“, navodi Nestorović.
Za one koji se bore s viškom kilograma, noćurak nudi prirodnu podršku jer gama-linolenska kiselina podstiče metabolizam i sagorijevanje zasićenih masti i kalorija.
Cvjetovi se otvaraju samo noću
Ova biljka je u narodu poznata pod nazivima večernja jagorčevina, večernji jaglac, pupoljka ili pupoljica. Upravo taj „večernji“ karakter njena je najzanimljivija botanička osobina.
„Narodni naziv noćurak dobio je po svojim cvjetovima koji se otvaraju samo nakratko, između šest i sedam sati navečer. Tada se istovremeno otvori osam do deset mirisnih cvjetova, koji privlače brojne insekte i noćne leptire koji vrše oprašivanje“, kaže doktor.
Kako prepoznati žuti noćurak
Žuti noćurak je dvogodišnja biljka koju karakterišu specifične faze rasta. U prirodi se lako prepoznaje po visini i jarkim cvjetovima, a zanimljivo je da je korijen biljke, iako se danas rijetko spominje, kroz historiju imao važnu ulogu u ishrani.
„U prvoj godini biljka obrazuje lisnu rozetu, a naredne godine iz rozete se formiraju izdanci na kojima nastaju cvjetovi i plodovi sa sjemenom“, objašnjava Nestorović.
Karakteristike žutog noćurka:
– Korijen je vretenast i mesnat.
– Stabljika je uspravna, visoka od jednog do dva metra, a u gornjem dijelu razgranata.
– Listovi su jajastog ili eliptičnog oblika.
– Cvjetovi su jarkožute boje.
„Cvjetanje traje od jula pa sve do prvih jesenjih mrazeva. Krajem ljeta ili početkom jeseni formiraju se čahure sa sjemenom“, kaže Nestorović.
Gdje raste žuti noćurak
Prema botaničkoj klasifikaciji, žuti noćurak pripada rodu Oenothera, koji obuhvata oko 140 vrsta porijeklom iz Sjeverne i Južne Amerike.
„To je biljka koja vodi porijeklo iz Meksika i Centralne Amerike. U Evropu je dospjela u 17. vijeku, gdje je zbog lijepih i atraktivnih cvjetova uzgajana kao ukrasna biljka. Pod uticajem čovjeka, za posljednjih 250 godina područje rasprostranjenosti pojedinih vrsta znatno se proširilo“, kaže Nestorović.
Danas je ova biljka rasprostranjena u Evropi, sjevernoj i srednjoj Rusiji, prednjoj i istočnoj Aziji te u Sjevernoj Americi do Meksika.
„U našem podneblju žuti noćurak raste kao korov u starim voćnjacima i vinogradima, na zapuštenim mjestima, željezničkim nasipima, pored kanala i puteva, na obalama rijeka, šljunku, pjeskovitom tlu, kamenjarima i zidinama, ali se može naći i kao uzgajana biljka u baštama, vrtovima i na obradivim površinama“, zaključuje Nestorović.
(Vijesti.ba)