Osobe koje su oboljele od raka, a u velikoj mjeri konzumiraju ultraprerađenu hranu, imaju znatno veći rizik od smrti, pokazuje novo istraživanje provedeno u Italiji.
Prema rezultatima studije, kod onih s najvećim unosom takve hrane zabilježena je i do 60 posto viša stopa smrtnosti u odnosu na pacijente koji su je konzumirali najmanje.
Ultraprerađena hrana već se duže vrijeme povezuje s narušenim zdravljem, uključujući veći rizik od gojaznosti, bolesti srca, raka i prijevremene smrti. U ovu kategoriju spadaju proizvodi poput sladoleda, prerađenog mesa, čipsa, industrijski proizvedenog hljeba, pojedinih žitarica za doručak, keksa, gotovih jela i gaziranih pića.
Takva hrana često sadrži velike količine zasićenih masti, soli, šećera i raznih aditiva, zbog čega u ishrani ostavlja manje prostora za nutritivno bogate namirnice. Uz to, uključuje sastojke koji se rijetko koriste u kućnoj pripremi hrane, poput konzervansa, emulgatora te umjetnih boja i aroma.
Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu Cancer Epidemiology, Biomarkers & Prevention, a obuhvatilo je 24.325 osoba starijih od 35 godina iz italijanske regije Molise, koje su praćene u periodu od 2005. do 2022. godine. Posebna analiza provedena je na 802 osobe koje su preživjele rak, a koje su na početku istraživanja ispunile detaljne upitnike o ishrani.
Tokom prosječnog perioda praćenja od 14,6 godina zabilježen je 281 smrtni slučaj među osobama koje su imale historiju raka. Rezultati su pokazali da su ispitanici s najvećim unosom ultraprerađene hrane imali 48 posto veću ukupnu smrtnost i 59 posto veću smrtnost povezanu s rakom u poređenju s onima koji su konzumirali najmanje takve hrane.
Prema riječima Marialaure Bonaccio iz Odjela za epidemiologiju i prevenciju instituta IRCCS Neuromed, industrijska prerada hrane može poremetiti metaboličke procese, crijevnu mikrobiotu i potaknuti hronične upalne procese u organizmu. Čak i kada kalorijski i nutritivni sastav izgleda slično kao kod manje prerađene hrane, njen utjecaj na zdravlje može biti znatno štetniji.
Istraživači ističu da je najvažnija poruka javnosti potreba za smanjenjem ukupne konzumacije ultraprerađene hrane, a ne fokusiranje na pojedine proizvode. Preporučuje se ishrana zasnovana na svježim, minimalno prerađenim i domaćim namirnicama, dok provjera deklaracija može biti koristan alat – proizvodi s velikim brojem sastojaka ili s dodanim aditivima često spadaju u ultraprerađenu hranu.
(Vijesti.ba)