Međutim, ova odluka izazvala je brojne reakcije i kritike tehnološkog sektora, dijela nastavnika i naučne zajednice, koji smatraju da bi smanjenje digitalnih alata moglo negativno uticati na pripremu učenika za tržište rada i dugoročno na ekonomiju zemlje.
U jednoj srednjoj školi u blizini Štokholma, učenici završnih razreda sve rjeđe koriste laptope u nastavi, a više se oslanjaju na udžbenike i papirne materijale. Neki od njih navode da sada kući češće nose knjige nego ranije, dok nastavnici sve više štampaju materijale za časove.
Ovakva praksa predstavlja veliki zaokret u odnosu na ranije godine, kada je Švedska bila poznata kao jedna od tehnološki najnaprednijih obrazovnih sredina u Evropi. Od kraja 2000-ih digitalni uređaji postali su standard u učionicama, a do 2015. većina učenika imala je pristup vlastitim uređajima.
Kasnije je čak uvedena i obavezna upotreba digitalnih tableta u predškolskom obrazovanju, kao dio strategije prethodne vlade da djecu pripremi za digitalno doba.
Nova desničarska vlada, koja je preuzela vlast 2022. godine, odlučila je da promijeni smjer obrazovne politike. Njihov cilj je smanjenje upotrebe ekrana u učionicama, posebno kod mlađe djece, uz poruku da digitalni uređaji ne bi trebali dominirati nastavom.
Vlada promoviše slogan koji se može prevesti kao “od ekrana do fascikle”, uz obrazloženje da klasične metode učenja bolje pomažu razvoju koncentracije, čitanja i pisanja.
Od 2025. godine predškolci više neće biti obavezni da koriste digitalne alate, a planira se i zabrana mobilnih telefona u školama od 2026. godine, čak i u edukativne svrhe. Paralelno s tim, država ulaže značajna sredstva u udžbenike i nastavne materijale.
U potpunosti novi nastavni plan koji favorizira učenje iz knjiga trebalo bi da bude uveden 2028. godine.
Zagovornici ove politike tvrde da pisanje rukom, čitanje štampanih knjiga i računanje na papiru pomažu boljem usvajanju znanja i razvoju osnovnih vještina.
Promjene su uslijedile nakon analiza i konsultacija sa stručnjacima, nastavnicima i obrazovnim institucijama. Dio istraživača upozorava da prekomjerna upotreba digitalnih uređaja može negativno uticati na koncentraciju učenika i obradu informacija.
Također se navode međunarodna istraživanja koja ukazuju da čitanje sa ekrana može otežati razumijevanje sadržaja kod djece, kao i da previše vremena provedenog pred ekranima može uticati na razvoj u ranoj dobi.
Vlada se nada da će povratak tradicionalnom učenju poboljšati rezultate Švedske na međunarodnim testiranjima znanja, nakon što je zemlja u posljednjoj deceniji zabilježila pad u oblastima čitanja i matematike.
Ipak, dio stručnjaka smatra da nije moguće jednostavno okriviti tehnologiju za lošije rezultate, već da je problem u načinu na koji je ona korištena u nastavi.
S druge strane, tehnološki sektor upozorava da bi smanjenje digitalnih vještina u školama moglo imati negativne posljedice po zapošljivost mladih i inovacije. Ističu da će većina budućih poslova zahtijevati napredno poznavanje digitalnih alata.
Posebno se naglašava da je Švedska jedna od vodećih evropskih zemalja po broju tehnoloških start-up kompanija, pa postoji strah da bi manjak digitalne edukacije mogao usporiti razvoj tog sektora.
U isto vrijeme, raste i debata o ulozi vještačke inteligencije u obrazovanju. Vlada smatra da učenici najprije treba da savladaju osnovne vještine prije nego što se uvede učenje o AI, dok kritičari upozoravaju na rizik stvaranja “digitalnog jaza” među učenicima.
Mišljenja su podijeljena i među samim učenicima – jedni podržavaju smanjenje upotrebe ekrana zbog bolje koncentracije, dok drugi smatraju da je digitalno obrazovanje neizbježno, jer je to dio savremenog svijeta.
(Vijesti.ba)