Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović upozorio je da je Bosna i Hercegovina dovedena u teško stanje te da bez temeljitih reformi u gotovo svim segmentima društva ne može očekivati oporavak. Istakao je kako su znanje, moral i odgovornost ključni uslovi za izlazak iz postojeće krize.
Govoreći učenicima i studentima na svečanosti dodjele stipendija iz Fonda Bejtul-mal, održanoj u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, reisul-ulema je poručio da „ovako više neće ići“, naglasivši da je država zapuštena i da je nužno pokrenuti sveobuhvatne reforme.
Ocijenio je da je „skoro sve ostalo bez životne energije“, navodeći kao primjer poljoprivredu i proizvodnju. „Plodno tlo bosansko prepušta se korovu i sve se manje obrađuje, a hranu – čak i vodu – uvozimo i skupo plaćamo. To ozbiljna zemlja ne radi“, kazao je Kavazović. Dodao je da reforme mogu sprovesti samo stručni, sposobni i moralni ljudi, odani svojoj zemlji i posvećeni poslu, te istakao važnost odgoja mladih generacija u tom duhu.
Reisul-ulema je podsjetio i na period agresije na Bosnu i Hercegovinu prije više od tri decenije, kada su Bošnjaci i njihova domovina bili suočeni s razaranjima i teškim posljedicama rata. Nakon rata, kako je naveo, društvo je bilo opustošeno, s uništenom infrastrukturom, školama i fabrikama, te velikim brojem ranjenih i psihički uzdrmanih ljudi.
U takvim okolnostima, imami i članovi džemata, posebno u dijaspori, pokrenuli su fond za stipendiranje učenika i studenata, prepoznajući potrebu da se djeci omogući školovanje uprkos teškoj ekonomskoj situaciji. „Koliko znamo, nijedno dijete nije izostalo iz škole zbog neimaštine“, naglasio je, izražavajući ponos na postignute rezultate.
Kasnije je, kako je pojasnio, Rijaset osnovao Bejtul-mal, koji se finansira sredstvima zekata i iz kojeg se izdvajaju sredstva za siromašne, ugrožene i unesrećene, ali i za stipendiranje učenika i studenata. Vijeće muftija odobrava sredstva, dok je Rijaset, kako je naveo, „šerijatom ovlašteni servis“ za njihovo usmjeravanje u svrhe određene Kur’anom.
Posebnu zahvalnost reisul-ulema je uputio Bošnjacima Norveške, koji su osigurali sredstva za dodatnih 80 stipendija. Poručio je stipendistima da su zaslužili podršku koju dobijaju te da im ona treba pomoći da ostvare svoje snove, steknu znanja i doprinesu izgradnji društva.
Naglasio je i da su sredstva za stipendije osigurali vjernici „bez ličnog interesa, iz čiste ljubavi“, ističući da je riječ o halal imovini koja otvara puteve dobru. Od mladih je zatražio da uče, žive po vrijednostima svoje kulture i budu ponos svojih porodica i svoje zemlje.
Poruke reisul-uleme dolaze u trenutku kada se Bosna i Hercegovina suočava s nizom ekonomskih, političkih i demografskih izazova, uključujući odlazak mladih, slabu proizvodnju i zavisnost od uvoza. Pitanje reformi i jačanja institucionalne odgovornosti sve češće se nameće kao ključno za dugoročnu stabilnost zemlje.
U tom kontekstu, ulaganje u obrazovanje i stručno osposobljavanje mladih predstavlja jedan od strateških prioriteta za budućnost društva. Podrška obrazovanju, posebno kroz vjerske i humanitarne fondove, ima i širi društveni značaj jer doprinosi socijalnoj stabilnosti, smanjenju nejednakosti i jačanju osjećaja zajedništva.
Poruka sa svečanosti u Sarajevu bila je jasna: bez moralno odgovornih i stručno osposobljenih ljudi nema ni održivog napretka države.