Srednje godine često donose više životnog iskustva, jasnije prioritete i manju opterećenost tuđim mišljenjem. Ipak, period između 40. i 65. godine donosi i promjene koje mogu povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti, vodećeg uzroka obolijevanja i smrti.
Prekomjerna težina i gojaznost češće se javljaju u ovom periodu, krvni sudovi postaju manje elastični, a krvni pritisak i nivo holesterola mogu rasti. Hormonalne promjene, uključujući menopauzu, kao i usporavanje metabolizma, mogu doprinijeti povećanju tjelesne težine, posebno u predjelu stomaka.
Prema riječima dr. Olivera Gutmana, kardiologa iz Londona, brojne svakodnevne navike koje djeluju bezazleno mogu dodatno povećati rizik od srčanih oboljenja. On izdvaja nekoliko navika na koje bi ljudi u srednjim godinama trebali obratiti pažnju.
Kasna večera
Večera neposredno prije spavanja može dodatno opteretiti organizam, jer se probava i metabolički procesi odvijaju u vrijeme kada bi tijelo trebalo da se priprema za odmor. Kasno uzimanje hrane povezuje se s većim rizikom od gojaznosti, dijabetesa tipa 2 i metaboličkog sindroma, što može povećati i rizik od srčanih bolesti.
Proizvodi „bez masti“ nisu uvijek bolji
Proizvodi s oznakom „bez masti“ ili „s manje masti“ ne moraju automatski biti zdraviji. Gutman savjetuje da se obrati pažnja na deklaraciju, jer proizvođači ponekad uklonjenu masnoću nadoknađuju šećerom, soli ili drugim sastojcima.
Posebno rafinirani šećeri mogu biti nepovoljniji za kardiovaskularno zdravlje, pa sama oznaka „bez masti“ nije dovoljna da bi se neki proizvod smatrao zdravim izborom.
Skrivena so
Brojne namirnice koje djeluju zdravo mogu sadržavati velike količine soli. To se odnosi, između ostalog, na neke vrste hljeba, supe, umake i aromatizirane jogurte.
Prekomjeran unos soli može povećati krvni pritisak, jedan od glavnih faktora rizika za srčane bolesti i moždani udar. Problem je što se „skrivena“ so često unosi nesvjesno kroz industrijski prerađenu hranu.
Nepravilan raspored spavanja
Redovno vrijeme odlaska na spavanje može imati važnu ulogu u očuvanju zdravlja srca. Studija Univerziteta u Otavi iz 2024. godine pokazala je da su osobe s neredovnim vremenom spavanja i buđenja imale 26 posto veći rizik od srčanog ili moždanog udara u odnosu na osobe s redovnim rasporedom.
Nepravilan san može poremetiti cirkadijalni ritam i uticati na regulaciju krvnog pritiska i hormona stresa.
Dugotrajno sjedenje
Dugotrajno sjedenje također predstavlja rizik za zdravlje srca. Stručnjaci upozoravaju da dugotrajna neaktivnost može negativno uticati na cirkulaciju i osjetljivost na insulin te povećati kardiovaskularni rizik, čak i kod osoba koje redovno vježbaju.
Zato nije važno samo vježbati, već i prekidati duge periode sjedenja. Čak i kratke pauze za kretanje tokom radnog dana mogu biti korisne za zdravlje.
(Vijesti.ba)