Nova analiza britanskog NHS-a upozorava na ozbiljne rizike dugotrajne upotrebe popularnih lijekova protiv bolova poput ibuprofena, naproksena i aspirina.
Iako se ovi lijekovi uobičajeno kupuju bez recepta i često smatraju bezopasnim, ljekari naglašavaju da nekontrolisana upotreba može dovesti do čireva na želucu, teških krvarenja i drugih potencijalno fatalnih komplikacija.
Ljekar opće prakse dr. Mark Porter upozorio je za The Times da su posljedice daleko ozbiljnije nego što većina korisnika shvata. Pozvao se na podatke tima sa Univerziteta u Oxfordu, prema kojima se svake godine bilježi najmanje 60.000 bolničkih prijema zbog krvarenja iz želuca i gornjeg dijela probavnog sistema. Procjenjuje se da se otprilike jedna od deset osoba pogođenih ovim komplikacijama nikada ne vrati kući.
Studija objavljena u časopisu Gut, koja je analizirala period od 2007. do 2022. godine, pokazala je da je veliki broj pacijenata s krvarenjem prethodno uzimao lijekove koji mogu pogoršati stanje. Gotovo polovina od više od 5.000 analiziranih pacijenata koristila je lijekove koji povećavaju rizik od krvarenja, poput niskih doza aspirina, klopidogrela te antikoagulanasa kao što su varfarin i apiksaban. Svaki četrnaesti pacijent je uzimao nesteroidni protuupalni lijek – ibuprofen, naproksen ili standardnu dozu aspirina.
Dok je javnost uglavnom upoznata s rizicima lijekova za razrjeđivanje krvi, mnogo manje je poznato da i nesteroidni protuupalni lijekovi nose ozbiljne opasnosti. Dr. Porter naglašava da su NSPUL lijekovi odgovorni za otprilike trećinu svih bolničkih prijema izazvanih nuspojavama lijekova, a da njihovim posljedicama pripada i oko petine bolničkih kreveta. Pored krvarenja, ovi lijekovi mogu povećati rizik od srčanog i moždanog udara te izazvati oštećenje bubrega.
Mehanizam preko kojeg ublažavaju bol – inhibicija prostaglandina – ujedno slabi prirodnu zaštitu sluznice želuca, što može dovesti do iritacije, čira i perforacije želuca ili crijeva.
Poseban oprez preporučuje se osobama koje uzimaju antikoagulanse ili niske doze aspirina, pacijentima s historijom čira ili probavnih tegoba, kao i osobama starijim od 65 godina, naročito ako ne koriste lijekove za zaštitu želuca. U rizičnoj grupi su i osobe sa zatajenjem srca ili hroničnim bolestima bubrega.
Dr. Porter savjetuje da se aspirin koristi samo kada je ljekarski indiciran, a za povremene bolove preporučuje paracetamol kao sigurniju alternativu. On naglašava da se svi koji redovno uzimaju lijekove protiv bolova moraju posavjetovati s ljekarom prije nastavka terapije.
Među ranim znakovima upozorenja izdvajaju se crna stolica nalik katranu (melena), što može ukazivati na skriveno unutrašnje krvarenje. U takvim slučajevima, kao i pri povraćanju krvi, potrebno je odmah potražiti medicinsku pomoć.
(Vijesti.ba)