Rak debelog crijeva spada među vodeće uzroke smrtnosti od malignih bolesti, a naučnici sve više pažnje posvećuju faktoru koji bi mogao doprinijeti njegovom porastu – ishrani.
Broj oboljelih među osobama mlađim od 50 godina raste već decenijama, što se sve češće dovodi u vezu sa savremenim zapadnim načinom ishrane. Dobra vijest je da se veliki broj slučajeva raka debelog crijeva može spriječiti promjenama u ishrani i životnim navikama, što svakodnevni izbor hrane čini izuzetno važnim.
1. Prerađeno meso i suhomesnati proizvodi
Hrenovke, salama, parizer i slanina su među namirnicama koje se najčešće povezuju sa povećanim rizikom. Iako se neke druge vrste mesa tehnički mogu smatrati prerađenim zbog načina na koji se obrađuju i konzerviraju, najviše dokaza o vezi sa rizikom odnosi se na suhomesnate proizvode, prenosi Index.hr.
Stručnjaci vjeruju da razlog leži u određenim konzervansima i spojevima koji se formiraju tokom obrade i pripreme, a koji mogu oštetiti ćelije probavnog sistema.
Kada se meso konzervira nitratima ili nitritima, tijelo može proizvesti spojeve koji su potencijalno štetni za crijevnu sluznicu.
Također, metode kuhanja na visokim temperaturama, poput pečenja na roštilju ili prženja, mogu proizvesti dodatne spojeve koji su povezani sa povećanim rizikom.
Poruka stručnjaka: Cilj nije da se ove namirnice potpuno izbjegavaju, već da se ograniče. Prerađeno meso se preporučuje konzumirati povremeno, dok je bolje birati perad, ribu, mahunarke ili jaja kao redovne izvore proteina.
2. Ultra-prerađena hrana
Ultra-prerađena hrana uključuje proizvode kao što su pakovani kolačići, krekeri, zamrznuti gotovi obroci, zaslađene žitarice, čips i brza hrana. To su industrijski prerađeni proizvodi koji često sadrže brojne aditive, dodate šećere, so i masti.
Stručnjaci ističu da nisu sve ultra-prerađene namirnice podjednako problematične, ali ishrana u kojoj dominiraju takvi proizvodi može biti povezana sa nepovoljnim zdravstvenim ishodima.
Naglašava se da je potrebno provesti više istraživanja kako bi se preciznije utvrdilo koje vrste ovih proizvoda nose najveći rizik.
Preporučuje se čitanje etiketa i izbor proizvoda sa manje dodatog šećera, soli i aditiva, kao i što češće davanje prednosti integralnim i minimalno prerađenim namirnicama.
3. Hrana sa visokim sadržajem dodatog šećera
Pakovani slatkiši, zaslađene žitarice, aromatizirani jogurti, energetske pločice, umaci i slični proizvodi sa visokim sadržajem dodatog šećera mogu negativno uticati na zdravlje crijeva.
Istraživanja ne pokazuju da šećer direktno izaziva rak, ali veći unos dodatog šećera, posebno iz zaslađenih pića, povezan je sa povećanim rizikom. Ovo se posebno odnosi na mlađe odrasle osobe.
Prekomjerni unos šećera može poremetiti crijevnu barijeru i mikrobiom, što može dovesti do pojačane upale u tijelu. Također može doprinijeti povećanju tjelesne težine i lošoj regulaciji šećera u krvi, što se smatra dodatnim faktorima rizika. Stručnjaci preporučuju ograničavanje zaslađenih pića i smanjenje dodatog šećera, sa naglaskom na ishranu bogatu vlaknima.
4. Rafinisane žitarice
Bijeli hljeb, bijela riža, bijela tjestenina i slični proizvodi od rafinisanih žitarica nisu nužno štetni, ali sadrže znatno manje vlakana, vitaminskih i mineralnih sastojaka od integralnih žitarica.
Vlakna igraju važnu zaštitnu ulogu jer pomažu pravilnoj probavi, skraćuju vrijeme koje potencijalno štetne materije ostaju u crijevima i hrane korisne crijevne bakterije stvarajući spojeve koji imaju protuupalno djelovanje.
Preporučuje se postepeni prelazak na integralne žitarice kao što su integralni hljeb, smeđa riža, zob, kinoa ili spelta, ili kombinacija ovih sa rafinisanim vrstama.
5. Crveno meso
Crveno meso uključuje govedinu, svinjetinu, janjetinu i teletinu. Veći unos crvenog mesa povezan je sa povećanim rizikom od raka debelog crijeva, iako rezultati istraživanja nisu uvijek potpuno dosljedni.
Smatra se da rizik djelimično potiče od spojeva koji se prirodno javljaju u mesu, kao i onih koji se formiraju tokom kuhanja na visokoj temperaturi, pečenja na roštilju ili dimljenja. Preporučuje se ograničavanje unosa crvenog mesa na nekoliko porcija sedmično i češće biranje biljnih izvora proteina poput mahunarki, tofua ili leće.
Dodatni savjeti za smanjenje rizika
Ishrana nije jedini faktor, ali igra važnu ulogu u prevenciji. Kombinacija zdravih prehrambenih navika i načina života može značajno smanjiti rizik.
Preporučuje se redovna fizička aktivnost, održavanje zdrave težine, ishrana puna povrća, voća i vlakana uz ograničavanje konzumiranja alkohola.
Naglašava se i značaj redovnih preventivnih pregleda jer se promjene u crijevima mogu otkriti i liječiti u ranoj fazi.
Šta je najvažnije zapamtiti?
Namirnice koje se najčešće povezuju sa povećanim rizikom od raka debelog crijeva imaju zajedničke karakteristike: često su siromašne vlaknima, potiču upalne procese i narušavaju ravnotežu crijevne mikrobiote.
S druge strane, ishrana bogata povrćem, voćem, integralnim žitaricama, mahunarkama i zdravim mastima povezana je sa boljim zdravljem probavnog sistema.
Važno je naglasiti da nijedna pojedinačna namirnica ne određuje rizik, već cjelokupni način ishrane tokom dužeg vremenskog perioda.
(Vijesti.ba)