Banane su voće koje mnogi od nas konzumiraju barem nekoliko puta sedmično, dok ih neki jedu gotovo svakog dana. Zato se nameće pitanje – da li je to zaista dobro za zdravlje? Odgovor nije jednostavan.
Za većinu ljudi banane su dobar izbor jer, posebno kada nisu prezrele, imaju umjeren glikemijski indeks i bogate su vlaknima. Ipak, u određenim situacijama i kod pojedinih zdravstvenih stanja, njihova česta konzumacija može predstavljati rizik.
Možda ste već čuli da su banane odličan izvor kalija, pa čak i da su „najbolji prirodni lijek za nedostatak kalija“? Evo zašto ih ne treba uzimati zdravo za gotovo, piše N1.hr.
Zabluda o bananama
Banane zaista sadrže kalij, otprilike 350–400 mg po srednje velikom plodu, ali to nije ni približno najveća vrijednost među namirnicama. Na primjer, mahunarke, lisnato povrće, krompir ili čak obični paradajz mogu sadržavati istu ili veću količinu kalija po porciji. Problem nastaje kada se banane počnu preporučivati kao nešto što se konzumira u većim količinama, naprimjer kod grčeva u mišićima, umora ili poslije treninga, uz poruku da „možete pojesti dvije ili tri dnevno“, piše Slobodna Dalmacija.
Kod zdravih ljudi ovo obično neće biti problem jer bubrezi efikasno izlučuju višak kalija. Međutim, kod ljudi sa oštećenom funkcijom bubrega situacija je znatno drugačija. Bubrezi tada nisu u stanju regulisati nivo kalija u krvi na isti način, pa on može početi da se akumulira. Isto važi i za ljude koji uzimaju određene lijekove, posebno ACE inhibitore, blokatore angiotenzinskih receptora ili diuretike koji štede kalij, a koji se često propisuju za hipertenziju ili srčana oboljenja.
Povišeni nivoi kalija u krvi, odnosno hiperkalemija, u početku mogu proći neprimijećeno, ali u težim slučajevima mogu dovesti do slabosti mišića, peckanja, mučnine, pa čak i ozbiljnih poremećaja srčanog ritma.
Zbog toga se osobama sa bubrežnim oboljenjima često savjetuje da ograniče hranu bogatu kalijem, uključujući i banane.
Drugim riječima, savjet da „pojedete još jednu bananu zbog kalija“ kada osjećate grčeve ili umor može biti bezopasan za većinu ljudi, ali za dio populacije koji ima hronične bolesti ili uzima određene lijekove, može imati suprotan efekat od očekivanog.
(Vijesti.ba)