Kada se govori o unosu proteina, prve asocijacije su najčešće meso, jaja, mliječni proizvodi ili mahunarke. Ipak, iako voće uglavnom nije poznato kao bogat izvor proteina, postoje određene vrste koje mogu značajno doprinijeti ukupnom dnevnom unosu, posebno u ishrani onih koji izbjegavaju životinjske proizvode ili žele raznovrsnije obroke.
Kada se govori o unosu proteina, voće se rijetko nalazi na vrhu liste. Ipak, iako ne može zamijeniti klasične izvore poput mesa, jaja ili mahunarki, voće ima svoje prednosti – bogato je vlaknima, antioksidansima, vitaminima, a u nekim slučajevima sadrži iznenađujuće solidne količine biljnih proteina. Zbog toga određene vrste voća mogu biti odličan dodatak uravnoteženoj ishrani, posebno onima koji teže zdravijem načinu života.
Avokado i guava – voće s najviše proteina
Jedan od takvih primjera jeste avokado, koji mnogi ni ne smatraju voćem iako to jeste. Na 100 grama, avokado sadrži oko 2 grama proteina, što ga čini jednim od najbogatijih u ovoj kategoriji. Osim toga, bogat je zdravim mastima koje pozitivno utiču na srce, kao i vitaminima E i K, pa se često koristi u slanim jelima, salatama, tostovima i smoothiejima.
Još impresivnija je guava – egzotično voće koje sve češće stiže i na domaće tržište. Ona sadrži oko 2,6 grama proteina na 100 grama, a pritom je prava vitaminska “bomba”, posebno kad je riječ o vitaminu C, kojeg ima u količinama koje višestruko premašuju dnevne preporuke. Bilo da se jede svježa, sjeckana u salati ili kao sok, guava je voće koje vrijedi uvrstiti u jelovnik.
Suho voće kao izvor proteina
Poseban slučaj je suho voće. Kada se voda ukloni iz voća, hranljive materije postaju koncentrisanije, pa tako i proteini. Suhe kajsije, na primjer, sadrže oko 3,4 grama proteina na 100 grama, što ih čini jednim od najbogatijih izvora među voćem uopšte. Urme, suho grožđe i šljive takođe imaju pristojan udio proteina, ali i dosta šećera, pa ih treba konzumirati umjereno. Ipak, kao brza i prirodna užina, suho voće ima svoje mjesto – posebno ako se kombinuje s orasima ili jogurtom.
Iako nisu bogate proteinima, banane i jagode spadaju među najdostupnije i najpraktičnije vrste voća koje se lako uklapaju u svakodnevne obroke. Sa oko 1 gram proteina na 100 grama možda ne djeluju impresivno, ali njihova prednost je u svestranosti – odlične su u smoothiejima, doručku na bazi ovsenih pahuljica i jogurta, kao dodatak kašama ili u kombinaciji s maslacem od kikirikija i orašastim plodovima, čime se ukupni nutritivni profil obroka značajno poboljšava.
Iako voće neće biti glavni izvor proteina u ishrani, pažljivim odabirom može značajno doprinijeti ukupnom unosu, posebno ako se kombinuje s drugim biljnim ili mliječnim namirnicama. Osim proteina, donosi i niz drugih koristi – prirodne šećere, vlakna, antioksidanse i osvježavajući ukus koji malo koja hrana može nadmašiti.
(Vijesti.ba)