U oblasti borbe protiv pušenja, ime Karla Fagerströma nosi težinu. Švedski psiholog, tvorac globalno poznatog Fagerström testa za procjenu zavisnosti od nikotina, već decenijama pomjera granice u razumijevanju ove kompleksne zavisnosti.
Njegov pristup, zasnovan na smanjenju štete, sve više dobija na značaju – i to ne bez razloga.
Fagerström je još sedamdesetih godina prošlog stoljeća, radeći sa zavisnicima od teških droga, primijetio da mnogi od njih imaju ozbiljne poteškoće da ostave cigarete. To ga je navelo da se posveti istraživanju nikotinske zavisnosti, a 1975. godine otvorio je prvu kliniku za odvikavanje od pušenja.
Danas, u vremenu kada se broj oboljelih i preminulih od bolesti povezanih s pušenjem ne smanjuje značajno, Fagerström zagovara pragmatičan pristup: ako neko ne može potpuno da prestane, treba mu omogućiti prelazak na manje štetne alternative.
“Nikotin sam po sebi nije glavni uzrok bolesti – problem je u načinu konzumacije, odnosno u sagorijevanju duhana,” ističe Fagerström.
U Švedskoj, državi iz koje dolazi, stopa pušača je pala ispod 5%, što prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije znači da se zemlja može nazvati nepušačkom. Ključ tog uspjeha? Alternativni proizvodi čijim se korištenjem oslobađa nikotin ali ne i duhanski dim, prije svega oralni nikotinski proizvodi.
Fagerström tvrdi da su ovi proizvodi višestruko manje štetni od klasičnih cigareta. Nikotinske vrećice, po njegovim riječima, sadrže slične sastojke kao farmaceutski nikotinski zamjenski proizvodi, poput žvakaćih guma i sprejeva, i nisu povezane s povećanim rizikom od nastanka karcinoma ili bolesti disajnih puteva.
“Ako želimo da smanjimo patnju, bolest i smrtnost, moramo da ponudimo realne alternative. Zabranjivanjem manje štetnih proizvoda samo se produžava dominacija cigareta koje su smrtonosne,” upozorava Fagerström.
U kontekstu Balkana, gdje je pušenje i dalje duboko ukorijenjeno u kulturi, ovakva poruka nosi posebnu težinu. Prema dostupnim podacima, stopa pušača u zemljama regiona je među najvišima u Evropi, a zdravstveni sistemi trpe ogromne posljedice.
Zato je važno razmotriti ono što Fagerström predlaže: ne samo zabrane i poskupljenja, već i aktivno promovisanje manje štetnih alternativa, uz edukaciju i odgovornu regulaciju.
Elektronski sistemi za isporuku nikotina, poput uređaja koji zagrijavaju duhan i elektronskih cigareta, iako nisu bez rizika, predstavljaju još jednu opciju. Fagerström navodi da klasična cigareta oslobađa između 6.000 i 7.000 materija, od kojih je 60 do 70 kancerogeno, dok pomenuti uređaji ukoliko su naučno potkrepljeni, oslobađaju samo djelić toga.
“Nije lako ostaviti pušenje. Samo 20% uspije u tome nakon godinu dana, a ako pokušaju sami, manje od 5%. Zato je važno da im pomognemo, ne da ih kaznimo,” zaključuje Fagerström.
U vremenu kada se javno zdravlje suočava s izazovima, poruka ovog švedskog stručnjaka je jasna: borba protiv pušenja mora biti zasnovana na nauci, empatiji i realnim rješenjima.
(Vijesti.ba)