Sadržaj “non papera” koji je predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović proslijedila evropskim diplomatama izazvao je ozbiljne reakcije zbog brojnih netačnih navoda, među kojima se ističu tvrdnje da su 1. marta, povodom Dana nezavisnosti BiH, u Sarajevu viđene zastave Hamasa i Hezbolaha, te da su Srbi zaposleni u državnim institucijama bili izloženi napadima.
Takve tvrdnje nemaju nikakvo uporište u činjenicama. Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo zvanično je potvrdilo da nijedna od ovih tvrdnji nije tačna – nije bilo zastava spomenutih organizacija, niti su zabilježeni bilo kakvi napadi na pripadnike srpske nacionalnosti, prenosi Klix.
U ovom dokumentu, Cvijanović je istakla da “sigurnosne prijetnje ne žive u Republici Srpskoj”. Ipak, istovremeno se vlasti ovog entiteta odlučuju na donošenje zakona koji direktno potkopavaju državne institucije kao što su SIPA, Sud BiH i Tužilaštvo BiH, iako ih je Ustavni sud BiH naknadno proglasio nevažećim.
Kako stoji u “non paperu”, “Republika Srpska i njeno rukovodstvo čvrsto su opredijeljeni za rješavanje političkih poteškoća Bosne i Hercegovine isključivo mirnim putem. Oni kategorički odbacuju svaku upotrebu nasilja, a spremni su na dijalog u dobroj vjeri sa partnerima iz Federacije BiH o implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma. Republika Srpska u potpunosti poštuje suverenitet i teritorijalni integritet BiH prema Dejtonskom sporazumu. Nije poduzela nikakve radnje protivne Dejtonskom sporazumu i ne planira se otcijepiti od BiH. Novi zakon Republike Srpske kojim se zabranjuje djelovanje određenih neustavnih institucija BiH pokušaj je vjerne provedbe podjele nadležnosti utvrđene Ustavom BiH dogovorenom u Dejtonu. Republika Srpska ne želi ništa više od nadležnosti na koje ima ustavno pravo. Uporni napadi na ustavna prava Republike Srpske i njenih građana, kako domaćih tako i stranih elemenata, razlog su političke nestabilnosti koja muči BiH.”
Međutim, ponovo se mora naglasiti da ove institucije nisu ni neustavne ni nametnute, kako se pokušava predstaviti u javnosti.
Stalnom zamjenom teza, predstavnici entitetskih vlasti pokušavaju stvoriti utisak da centralne institucije nemaju osnovu u Ustavu BiH, zanemarujući činjenicu da član 3, kao dio četvrtog aneksa Dejtonskog sporazuma, jasno predviđa mogućnost proširenja nadležnosti centralnih vlasti.
Ne treba zaboraviti da su upravo delegati iz Republike Srpske, dok su aktivno učestvovali u državnim institucijama, podržavali uspostavu tih istih institucija koje sada osporavaju.
U daljem dijelu dokumenta, Cvijanović iznosi dodatne tvrdnje koje nemaju uporište u stvarnosti:
“Nedavno su Srbi iz Republike Srpske napadnuti u Sarajevu dok su dolazili na posao. Na 1. mart, na takozvani Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, muslimanski Bošnjaci skandirali su protiv RS i istakli zastave Hamasa i Hezbolaha na ulicama Sarajeva, glavnog grada BiH. Ovaj događaj je orkestrirala Anti-Dayton grupa, nevladina organizacija koja se aktivno protivi Dejtonskom mirovnom sporazumu, koji je bio kamen temeljac poslijeratnog mira i stabilnosti u BiH.”
Ipak, stvarna slika sa ulica Sarajeva bila je sasvim drugačija – kolona automobila sa zastavama Bosne i Hercegovine obilježila je Dan nezavisnosti, bez ijednog incidenta koji bi potvrdio navedene optužbe.
Osim toga, Cvijanović govori i o navodnim prijetnjama koje dolaze iz Oružanih snaga BiH prema entitetu RS, iako je stvarnost suprotna – izrečeno je da je vojska BiH obavezna braniti suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost države u skladu sa ustavnim ovlastima, u slučaju da to neko pokuša ugroziti.
U dokumentu se također tvrdi: “Republika Srpska nije učinila ništa da izazove bilo kakvu prijetnju miru u BiH i u potpunosti podržava ulogu snaga Evropske unije EUFOR Althea u održavanju mira u BiH. Zaista, Republika Srpska nastavlja biti snažan partner za mir i sigurnost u BiH i regionu, i do danas nastavlja svoju blisku saradnju sa sigurnosnim i obavještajnim agencijama zapadne Evrope i Sjedinjenih Država na pitanjima kao što su sajber bezbjednost i suprotstavljanje prijetnjama pro-Hamasa i drugih džihadističkih grupa u BiH.”
Takva izjava predsjedavajuće Predsjedništva BiH zvuči krajnje paradoksalno, s obzirom da je upravo RS inicirala pravni i politički napad na državne institucije, zbog čega je Tužilaštvo BiH već otvorilo predmet.
Na kraju, u tekstu se navodi: “Republika Srpska će nastaviti ostvarivati svoje političke ciljeve isključivo mirnim putem, i nada se da će njeni partneri u Federaciji BiH uskoro započeti dijalog s poštovanjem o budućnosti BiH.”
O ovakvom pozivu na dijalog se već govorilo u javnosti, no postavlja se pitanje s kim i o čemu žele razgovarati u trenutku kada je predsjednik RS-a Milorad Dodik već prvostepeno osuđen, a pravna procedura o žalbi vodi se pred Sudom BiH, a ne kroz političke sastanke.