Dekan Islamskog pedagoškog fakulteta (IPF) u Bihaću dr. Hajrudin Hodžić izjavio je da je ohrabrujuće da Islamska zajednica promišlja o budućnosti islamskog visokog obrazovanja.
On je govorio djelovanju Fakulteta, njegovom položaju, planovima za predstojeći period, ali i drugim pitanjima.
Razgovarao: Nazif Horozović
Poštovani gospodine Hodžiću, mjesec ramazan je u toku, u kakvom ambijentu nastavnici i studenti Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću provode mjesec ramazan i kakve su aktivnosti u toku ovog blagoslovljenog mjeseca?
Hodžić: Kao i svake godine, Islamski pedagoški fakultet u Bihaću prije samog ramazana pravi plan realizacije aktivnosti tokom mubarek mjeseca ramazana. U tom planu primarnu ulogu zauzima naša obaveza prema džematima širom Bihaćkog muftijstva kroz prediftarska predavanja, ali i medijski nastupi naših profesora i studenata. Tu su tradicionalni iftari koje realizujemo za prijatelje i vakife našeg fakulteta, studente našeg i ostalih fakulteta Univerziteta u Bihaću, ali i predstavnike različitih institucija s kojima naš fakultet po različitim osnovama sarađuje. Pored svega toga, nastavljamo tradiciju obaveze redovnog odvijanja nastavnog procesa tokom mjeseca ramazana i praćenja akademskog kalendara Univerziteta u Bihaću, čija smo članica.
Mjesec ramazan je odlična prilika da podijelimo s džematlijama naših krajiških džemata lijepe ramazanske trenutke. Iako smo visokoškolska ustanova, ovaj prefiks islamski nam nalaže dodatne obaveze prema našem narodu i prema ramazanu, a mi nastojimo da tu obavezu dosljednjo ispunimo.
Prije samog ramazana, tačnije 26. februara 2024. godine, primili ste plaketu Rektorske konferencije u Bosni i Hercegovini za izuzetan doprinos razvoju Univerziteta kroz istaknuti rad na naučnom, nastavnom i stručnom polju, te širenje ugleda visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini i u svijetu. Koliko je Vama lično značajno ovo priznanje i koliko je ono važno za afirmaciju ustanove koju predstavljete?
Hodžić: Svakom pojedincu ovakva priznanja imponuju i predstavljaju vjetar u leđa u radu. Zahvalan sam bivšem rektoru Univerziteta u Bihaću prof. dr. Fadilu Islamoviću i Rektorskoj konferenciji koji su prepoznali moj doprinos i uloženi trud na planu razvoja, prije svega Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću, a zatim i visokog obrazovanja u cijelosti. Koliko mi je drago da sam ja dobitnik tog priznanja, toliko znači da je to priznanje dodijeljeno meni u svojstvu dekana Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću, što je priznanje i za moju matičnu ustanovu. Posebno mi je drago da je dobitnik istog priznanja i prof. dr. Muharem Adilović, dekan Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici, što govori koliko su naša dva fakulteta kvalitetno pozicionirana na svojim matičnim univerzitetima, što je ujedno i priznanje za visoko obrazovanje Islamske zajednice u cijelosti.
Bilo je trenutaka kada se naš status unutar Unsko-sanskog kantona, pa i Islamske zajednice, propitivao i analizirao. Međutim, danas sam siguran da su naši fakulteti u značajnoj mjeri napredovali u svim segmentima i pozicionirali se u zajednici kao izuzetno značajne poluge odgojno-obrazovnog rada. Ovo priznanje je meni svakako čast, ali osjećam dodatnu obavezu da i dalje unapređujemo rad ovog fakulteta koji je od značaja ne samo za Univerzitet u Bihaću, ne samo za Islamsku zajednicu, već za društvo u cjelini.
Islamski pedagoški fakultet će od naredne akademske godine, pored Islamske vjeronauke i Socijalne pedagogije i duhovne skrbi, imati u ponudi novi studijski program – Socijalnu gerontologiju. Šta vas je opredijelilo za ovaj odsjek i šta očekujete da svršenici ovog studijskog programa ponude našem društvu?
Hodžić: Naša domovina, a posebno Bosanska krajina se suočavaju s veoma izraženim migracijskim procesima koji prouzrokuju određene socijalne promjene, gdje su osobe treće životne dobi prepuštene samima sebi. Procjena tima naših stručnjaka je bila da se Islamska zajednica kroz svoje institucije treba aktivnije uključiti u rješavanje ovog problema, a najbolji način jeste edukacija kadra koji bi na naučno utemeljen način pomogao u rješavanju ovoga društvenog problema. U socijalnom radu mjesto i uloga socijalnog gerontologa sve više dobija na značaju. Istraživanja sprovedena u Evropi i Americi pokazaju da je socijalni gerontolog najdeficitarnije zanimanje. Istraživanja predviđaju da će evropsko stanovništvo starije od 80 godina do 2050. godine porasti sa 18 miliona, koliko je bilo 2004. godine, na 50 miliona.
Ciljevi socijalne gerontologije obuhvataju prepoznavanje problema starenja nacije, socijalne, ekonomske, psihološke i kulturne posljedice starenja. Istovremeno, socijalna gerontologija se bori protiv predrasuda o starenju, afirmiše koncept aktivnog starenja i zdrave stilove života. Vjerujemo da će pokretanje ovoga studijskog programa biti kvalitetan odgovor na navedene procese.
Islamski pedagoški fakultet je jedna od članica Univerziteta u Bihaću. Kako ocjenjujete saradnju s rektorom i kolegama s drugih fakulteta? Gdje pozicionirati značaj Islamskog pedagoškog fakulteta u sklopu Bihaćkog univerziteta?
Hodžić: Islamski pedagoški fakultet u Bihaću je jedan od tri fakulteta koja su osnovala Univerzitet u Bihaću. Od tada do danas pozicija Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću unutar struktura Univerziteta u Bihaću je veoma naglašena. Iako smo članica s posebnim ugovorom i zasebno smo pravno lice, tj. nismo poput ostalih članica Univerziteta, i pored toga smo u svemu ravnopravni s ostalim članicama i dijelimo sudbinu ostalih fakulteta. Ponosan sam na činjenicu da imamo odlične relacije i veoma prijateljske veze s rukovodstvom univerziteta i njegovim članicama. Naša zgrada je od samog početka udomila više fakulteta i pružala podršku brojnim fakultetima u prevazilaženju njihovih poteškoća sa smještajem i danas to činimo, iako i sami često oskudijevamo o nekim uvjetima. Smatramo da je Islamski pedagoški fakultet u Bihaću javno dobro i mora biti u službi šire zajednice. Ovo je prepoznato u akademskoj zajednici i sretan sam što je tako.
Osnivač Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću je Sabor Islamske zajednice. Kako ste zadovoljni podrškom Islamske zajednice i saradnjom sa strukturama u Islamskoj zajednici?
Hodžić: Islamski pedagoški fakultet u Bihaću je vakuf Islamske zajednice i njegove aktivnosti su sastavni dio misijskoj djelovanja Islamske zajednice. Da nije Islamske zajednice ne bi bilo ni našeg fakulteta. Ponosni smo na činjenicu da smo dio tako snažne i značajne organizacije kakva je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini. Stoga, sve strukture Islamske zajednice doživljavamo kao naše partnere, iskrene savjetnike i istinske prijatelje.
Izuzetno smo počašćeni posjetom našem fakultetu cijenjenog reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića i zahvalni smo mu na njegovoj kontinuiranoj podršci ovom fakultetu kroz brojne segmente rada i slobodno mogu kazati da bez ove podrške koju nam pruža reisul-ulema i Rijaset Islamske zajednice, fakultet ne bi bio u prilici da se razvija ovako kako to sada čini.
Znači nam velika podrška od našeg cijenjenog muftije hafiza Mehmed-ef. Kudića, koji je ujedno i na čelu Upravnog odbora. Stavljanje unapređenja rada obrazovnih ustanova na sami vrh prioriteta njegovog djelovanja najbolje govori koliko je na pravi način shvatio značaj našeg fakulteta i kako se prema njemu odnosi. Saradnja s Upravom za nauku i obrazvanje na čelu s direktorom dr. Dževadom Hodžićem i voditeljem Sektora za visoko obrazovanje dr. Ekremom Tucakovićem je intenzivna, iskrena i ohrabrujuća. U procesu pružanja podrške našim studentima značajna nam je podrška Vakufske direkcije i Ureda za društvenu brigu. Svi oni, svako na svoj način, doprinose da rad našeg fakulteta bude uspješniji, a studentski život lakši.
Ono što mene kao dekana ohrabruje jeste ozbiljnost Islamske zajednice kada je u pitanju pristup obrazovanju generalno, a posebno kada je u pitanju visoko obrazovanje, čemu svjedočim na dnevnom nivou.
Islamski pedagoški fakultet u Bihaću u poseban fokus svoga rada stavlja naučno-istraživački rad. Brojne su konferencije iza vas, ali i zbornici naučnih radova i učešće na brojnim naučnim konferencijama i skupovima. Možete li izdvojiti nešto od onoga što ste do sada uradili i kakve implikacije na društvo imaju takvi događaji i sadržaji koje objavljujete?
Hodžić: Na planu naučno-istraživačkog rada, po mom subjektivnom mišljenju, ostvareni su značajni rezultati, imajući u vidu činjenicu da smo po broju uposlenika manji kolektiv. Činjenica da je u zadnjih 15 godina Fakultet objavio 15 redovnih zbornika radova, sedam vanrednih zbornika, da je organizirao šest zapaženih naučnih konferencija, a da je sedma konferencija u pripremi, da je objavio nekoliko desetina knjiga (od kojih su značajan dio univerzitetski udžbenici), da je organizirao nekoliko okruglih stolova itd. Sve to daje nam za pravo da budemo ponosni na ovaj segment rada naših vrijednih uposlenika i saradnika. Ovome treba dodati i izraženu međunarodnu saradnju i mobilnost nastavnika i studenata kroz programe razmjene, kao što su Erasmus+ i Mevlana.
Kada su u pitanju konferencije, okrugli stolovi i naučni skupovi, naše opredjeljenje jeste da animiramo što veći broj naučnika i stručnjaka da se uključe u istraživanja, da ponude svoje ideje i da svi zajedno damo svoj odgovor na izuzetno važne društvene pojave i procese. “Umjerenost kao metod institucionalnog djelovanja islamskih obrazovnih ustanova regije”, “Umjerenost kao metod suočavanja s prošlošću s ciljem obnove pomirenja”, “Migracije u savremenom dobu – uzroci i posljedice”, “Savremeni izazovi i unaprijeđenje kvalitete nastave islamske vjeronauke u osnovnom i srednjem obrazovanju”, “Porodica i slobodno vrijeme – izazovi i perspektive” su neke od tema naših naučnih konferencija.
Održano je nekoliko rasprava i sastanaka o budućnosti visokog obrazovanja Islamske zajednice. Šta očekujete od te reforme i gdje vidite Islamski pedagoški fakultet u Bihaću u sklopu buduće konstrukcije visokog obrazovanja Islamske zajednice?
Hodžić: Ohrabrujuće je da Islamska zajednica promišlja o budućnosti islamskog visokog obrazovanja i što su u ovu raspravu uključeni svi aktivni sudionici obrazovnog procesa i svi relevantni faktori koji imaju doticaja s visokom obrazovanjem. Dobro je da je rasprava o ovom pitanju inicirana i da se “hladne glave” razmotri pitanje budućnosti islamskog visokog obrazovanja unutar Islamske zajednice u BiH. Vjerujem da ćemo dati odgovore na brojna pitanja i ponuditi kvalitetna rješenja. Ono što je dobro jeste da se radi o dugotrajnom procesu čiji zaključci će se primijenjivati tek za nekoliko godina.
Sudeći prema dosadašnjem toku susreta evidentno je da će studijski programi pretrpjeti određene korekcije, kao i da će se oblici saradnje među fakultetima dići na veći nivo.
Pozicija našeg fakulteta je jasna i on će i dalje zauzimati svoju bitnu poziciju u islamskom visokom obrazovanju na prostoru BiH, a vjerujemo da će rukovodstvo Zajednice imati razumijevanja za naš specifičan status i poziciju koju imamo unutar našeg matičnog univerziteta. Potvrdu toga smo našli i kod nedavne posjete reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića, koji je još jednom naglasio važnost našeg fakulteta za islamsko obrazovanje u Bosanskoj krajini.
Nedavno ste bili na jednoj konferenciji o arapskom jeziku u Dubaiju i imali zapaženo obraćanje. Kako ste zadovoljni stutusom i kvalitetom poučavanja arapskog jezika u obrazovnim ustanovama Islamske zajednice?
Hodžić: Učešće na velikim svjetskim konferencijama je jedno veliko osvježenje i značajno iskustvo za svakog pojedinca. Na takvim mjestima se nauči puno, ali najveća korist od pojavljivanja na ovakvim smotrama znanja jesu svakako kontakti sa stručnjacima iz različitih krajeva svijeta i njihovim iskustvima. Na spomenutoj konferenciji sam prezentirao jedan rad, a na završnoj sesiji sam imao izlaganje o iskustvima učenja arapskog jezika na prostorima BiH. U tom izlaganju sam istakao da je odnos prema arapskom jeziku unutar naših obrazovnih ustanova značajno unaprijeđen, zahvaljujući prije svega predanom radu naših profesora, ali i opredijeljenosti Uprave za nauku i obrazovanje koja takve inicijative podržava i implementira. Tu sam istakao, a istaći ću i sada, da je budućnost arapskog jezika u našim obrazovnim ustanovama svijetla i da imamo velika očekivanja od primjene savremenih udžbenika i metoda na polju podučavanja arapskog jezika.
Zajedno s kolegama profesorima arapskog jezika sam bio član komisije koja je radila na inoviranju i unapređivanju nastavnih planova i programa za arapski jezik u našim medresama. Smatram značajnim iskorake koji su napravljeni i kada su u pitanju nastavni planovi i programi i kada su u pitanju udžbenici. Pogoduje nam činjenica da je zainteresiranost učenika srednjoškolske dobi za učenjem stranih jezika u porastu i smatram da i arapski jezik ima velike šanse da bude prepoznat i da mu se pokloni adekvatna pažnja.
Šta su planovi Vas i Vaših saradnika u narednom periodu kada je u pitanju Islamski pedagoški fakultet u Bihaću?
Hodžić: U prethodnom periodu smo intenzivno radili na reviziji planova i programa i na tom planu je urađeno jako mnogo i smatramo da smo taj segment podigli na zavidan nivo. Na polju realizacije infrastrukturnih planova smo postigli puno, ali realizacijom odobrenog projekta utopljavanja zgrade ćemo u velikoj mjeri zaokružiti i taj segment.
Ono što nam se postavlja kao imperativ u narednom periodu jesu kvalitetna kadrovska rješenja, s obzirom na činjenicu da je na našem, kao i na većini naših fakulteta, evidentna smjena generacija, a od kvalitetnog podmlatka će ovisiti budućnost fakulteta i kvalitet studiranja na istom. Bez prethodnih realizovanih preudvjeta teško je težiti kvaliteti, zato nam je i stalo da sve planrano privedemo kraju. Naravno, teško će to biti postići bez zajedništva i uključenosti svih članova našeg kolektiva i, naravno, podrške naših krovnih institucija, a to su Rijaset IZ, Bihaćko muftijstvo, Vlada USK i Univerzitet u Bihaću. Vjerujem da njihova materijalna i svaka druga podrška neće izostati.