Navike je često teško promijeniti, pogotovo kada živimo ubrzano, ali kardiolozi ističu da i male svakodnevne rutine mogu značajno utjecati na zdravlje srca.
“Vrlo je važno razumjeti naše dnevne rutine i navike jer utječu na prehranu, tjelesnu aktivnost i mentalno zdravlje”, kaže kardiolog dr. Srihari S. Naidu za Parade.
Dodaje i da “navike stvaraju okruženje u kojem živimo, a upravo u tom okruženju moramo održavati zdravlje srca”. Problem je što se najviše fokusiramo na jutro i večer, dok velik dio dana, pogotovo na poslu, provodimo sjedeći i pod stresom. Upravo zato kardiolozi naglašavaju jednu ključnu naviku: popodnevnu šetnju.
Redovno hodanje tokom dana može imati velik utjecaj na zdravlje srca. “Hodanje može poboljšati protok krvi u mozgu, unaprijediti zdravlje krvnih žila i smanjiti mentalni stres koji se nakuplja tokom dana”, ističe kardiolog dr. Bradley Serwer.
Kako objašnjava kardiolog dr. Lars Sondergaard, “dugotrajno sjedenje usporava cirkulaciju, što može dovesti do nakupljanja plaka u arterijama i povišenog krvnog tlaka”, pa čak i kratka šetnja može pomoći u ublažavanju tih učinaka, prenosi Index.hr.
Jedna od najvećih prednosti ove navike je bolja regulacija šećera u krvi.
“Nakon ručka tijelo razgrađuje hranu u glukozu, što povećava nivo šećera u krvi. Kada se pokrenemo, mišići koriste tu glukozu za energiju, čime se sprječavaju nagli skokovi šećera u krvi”, objašnjava dr. Sondergaard.
Osim toga, šetnja razbija dugotrajno sjedenje: “Čak i kratka šetnja potiče bolju cirkulaciju, aktivira mišiće i smanjuje negativne učinke sjedilačkog načina života”, dodaje. Time se čuvaju elastičnost krvnih žila i smanjuje opterećenje srca.
Osim fizičkih koristi, šetnja pomaže i mentalnom zdravlju. “Hodanje u poslijepodnevnim satima prirodno smanjuje stres”, navodi dr. Sondergaard, objašnjavajući da stres potiče lučenje hormona koji povisuju tlak i puls. Dodaje da “šetnja aktivira reakciju opuštanja, smanjuje nivo hormona stresa i dugoročno štiti srce”.
Dr. Naidu ističe i zanimljiv detalj: “Većina ljudi ne jede dok hoda”, pa ova navika može pomoći i u smanjenju prejedanja. Čak i kratke pauze imaju smisla, jer kako kaže dr. Serwer, “i šetnja od samo pet minuta može biti korisna”.
(Vijesti.ba)