Par penzionera mjesečno za kruh u Bosni i Hercegovini izdvoji minimalno 60 KM, malo veća porodica koja kupuje dva kruha dnevno daje duplo više 120 KM, odnosno sedminu minimalne plate ili više od trećine minimalne penzije.
Tačne iznose teško je izračunati jer su cijene kruha neujednačne na području cijele BiH. Osim neujednačenih kruhova na tržištu se nalazi veliki broj sličnih proizvoda sa velikim rasponom cijena, piše Capital.
“U Kiseljaku kruh košta1,9 KM, 2,00 KM, 2,7 KM“, odgovorio je na pitanje Capitala jedan čitalac.
Najnižu cijena koju čitaoci Capitala u anketi pominju je 1,8 KM, ali bez navođenja grada u kome se ovaj kruh može kupiti.
“Cijena raženog kruha u Istočnom Sarajevu za 400gr iznosi: 2,70KM”, dodaje čitateljka iz Istočnog Sarajeva, a čitalac iz Sarajeva kratko piše: „Sarajevo, 600 grama, cijena 2,2 KM”.
Ima i onih koji jednostavno odgovaraju da kupuju najjeftiniji kruh koji pronađu na policama. Neki su bili šaljivi, kazavši da cijena kruha zavisi od trenutne cijene benzina.
Marin Bago iz udruženja za zaštitu potrošača “Natura” za Capital kaže da je stanje na tržištu haotično, da se cijene mijenjaju iz dana u dan, te da je teško izračunati prosječnu cijenu kruha.
-Sve se svelo na privatne pekare koje nude različitu lepezu proizvoda, sada je tu teško naći neki prosjek kolika je cijena kruha. Odavno to pitanje nije postavljeno. Koliko pratimo tu problematiku znamo da je sva hrana poskupila, kaže Bago.
Dodaje da je ključ u proizvodnji domaće hrane.
-Ako mi proizvodimo žito, dajemo subvencije sa bilo kog nivoa, onda se može pregovarati o cijenama, a ne zavisiti o cijenama i mešetarenju na tržištu, ističe Capitalov sagovornik.
Vlada Republike Srpske usvojila je u februaru ove godine Odluku o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena na području Republike Srpske, kojom je ograničila maloprodajnu cijenu bijelog kruha od 600 grama, proizvedenog od brašna TIP 500 i iznosi 1,90 KM po komadu.
“Preduzeća ne mogu prodavati kruh po cijeni iznad propisane, ali mogu po nižoj. Osnovni razlog za donošenje ove odluke predstavljao je veći rast cijena kruha na tržištu Republike Srpske, a ista je još na snazi”, navode iz Ministarstva trgovine i turizma.
Iz Udruženja pekara su prije usvajanja uredbe poručivali da su na tržištu i u trenutku donošenja uredbe postojali kruhovi koji su ispod 1,9 KM.
Pekari pojašnjavaju da je najveći trošak radna snaga čiji je udio troškova prešao 46 odsto ukupne cijene kruha, na drugom mjestu je sirovina sa manje od 33 posto. Dodaju da se cijene sirovina jesu smanjile, ali da se cijena radne snage značajno povećala.
Tako na primjer u „Krajina klasu“ navode da su im cijene proizvoda u svim poslovnicama sem u Prnjavoru, Gradiški i Derventi ujednačene. Razlog za nešto više cijene u ovim prodavnicama su veće plate, koje su morali korigovati zbog nedostatka radne snage u tim gradovima
Kako je cijena kruha od 2019. sa 1,5KM porasla na 2,76KM?
Prema podacima jedne pekare na sjeveru Republike Srpske, u 2019. godini troškovi proizvodnje jednog kruha od 600 grama, što uključuje sirovinu i ambalažu iznosili su 0,3435 KM. Uz to trošak energije iznosio je 0,12 KM po kruhu. Troškovi plata i poreza po kruhu su iznosili 0,39 KM, usluga 0,5 KM, održavanja i amortizacije 0,11 KM, tako da je ukupna proizvodna cijena iznosila 1,06 KM. Marža proizvođača tada je iznosila 0,12 KM, trgovačka marža 0,09 KM, PDV 0,22, da bi kruh u prodavnici koštao 1,5 KM.
U istoj pekari u 2024. godini sirovine za isti kruh koštaju 0,6040 KM, troškovi energije su sa 12 porasli na 17 feninga, usluge sa pet na sedam feninga, troškovi plata, poreza i doprinosa, sa 0,39 KM na 0,86 KM, dok je marža proizvođača je porasla za 11 feninga sa 0,12 na 0,23 KM. Kada se na to doda marža u maloprodaji od 0,17 KM i PDV od 40 feninga cijena istog kruha danas košta 2,76KM.
Pekari su poredili stopu PDV-a na kruhu sa pojedinim zemljama u regiji i Evropi. Prema njihovim podacima Bosna i Hercegovina prednjači.
PDV na kruh najniži je u Italiji gdje iznosi četiri odsto, zatim u Hrvatskoj pet odsto, u Sloveniji i Srbiji je približna 9,5 i 10 odsto, dok je u BiH maksimalnih 17 odsto. Sve inicijative da se uvede diferencirana stopa PDV-a su propale.