Iako nas razbuđuje i daje energiju, kafa ima kompleksan uticaj na mozak i tijelo.
Glavni sastojak kafe, kofein, djeluje tako što blokira adenosin – prirodni hemijski spoj koji nas čini pospanima. Kada kofein zauzme njegovo mjesto, dolazi do pojačane proizvodnje adrenalina i dužeg zadržavanja dopamina, hormona sreće.
Nakon konzumacije kafe, kofein vrlo brzo ulazi u krvotok i izaziva porast krvnog pritiska i pulsa. Već nakon 20 minuta osjećamo povećanu budnost, a do 40 minuta dolazi do poboljšanja koordinacije i jačanja mišića.
Četiri sata kasnije, metabolizam se ubrzava, tijelo troši više energije i razgrađuje masnoće. Ipak, konzumacija kafe u velikim količinama može izazvati anksioznost, nesanicu i ubrzan rad srca.
Mozak se s vremenom prilagođava redovnom unosu kofeina stvaranjem novih adenosinskih receptora, što znači da je za isti efekat potrebno unositi sve više kafe.
Zbog toga se kod nekih osoba razvija tolerancija, a povećava se i potreba za dodatnim količinama kofeina kako bi ostali budni i fokusirani.
Iako kafa ima svoje negativne strane, konzumacija umjerenih količina – do 400 mg kofeina dnevno (što je oko dvije do četiri šoljice) – može poboljšati mentalne funkcije i pomoći u sagorijevanju masnoća. Također, može pozitivno uticati na raspoloženje i fizičku izdržljivost.
Stručnjaci savjetuju da je najbolje vrijeme za konzumaciju kafe između 10 i 12 sati prije podne, te ponovo između 14 i 17 sati.
U tim periodima nivo kortizola – hormona stresa – je prirodno niži, pa kafa neće remetiti biološki ritam i pružit će optimalan efekat razbuđivanja bez negativnih posljedica.
(Vijesti.ba)