U ranoj dobi stid često zaštitna reakcija, prekomjerni stid može inhibirati normalan emocionalni razvoj i uticati na živčani sistem. Dugoročno, kod djece koja su podložna intenzivnom stidu, može doći do promjena u funkcijama mozga povezanim s emocionalnom regulacijom, socijalnim ponašanjem i stresnom reakcijom.
“Hronični stid može uzrokovati psihološke i fizičke promjene u mozgu. Dugotrajni stres zbog stresa i povučenosti povećava proizvodnju hormona kortizola, što može ometati neurogenezu i razvoj novih neuronskih veza”, ističe dr. Hana J. Goldstein, neuropsihologinja sa Univerziteta Harvard.
Povišen nivo kortizola može oštetiti hipokampus, regiju mozga odgovornu za pamćenje i emocionalne reakcije. Takav dugoročni stres također može otežati socijalnu interakciju, stvarajući začarani krug koji još više produbljuje povučenost djeteta. Efekti mogu biti dugoročni, a svaki uticaj djetetovu sposobnost izražavanja, donošenja odluka i, na kraju, na opći mentalni i emocionalni razvoj.
Prepoznavanje i tretiranje stida u ranom djetinjstvu od ključne je važnosti kako bi se spriječile ozbiljne posljedice za razvoj živčanog sistema.
(Vijesti.ba)