Povremeno preskakanje doručka nije nužno štetno, ali vrijeme prvog obroka usklađeno s prirodnim ritmom organizma može doprinijeti stabilnijoj energiji i boljem metabolizmu.
S druge strane, redovno preskakanje doručka kod pojedinih ljudi može utjecati na regulaciju šećera u krvi i insulina te povećati rizik od kratkoročnih i dugoročnih metaboličkih promjena. Posebno je izražen utjecaj kod osoba s metaboličkim poremećajima, koje mogu imati veće oscilacije glukoze i pojačan osjećaj gladi tokom dana.
Tijelo više radi na održavanju šećera u krvi
Doručak prekida noćni post. Kada ga preskočimo, tijelo duže ostaje bez hrane, pa pankreas oslobađa hormon glukagon koji podstiče jetru da oslobodi zalihe glukoze.
Stručnjaci ističu da nivo šećera u krvi uglavnom ostaje u granicama normale, ali organizam ulaže više napora da ga održi. Duži period bez hrane povećava i nivo slobodnih masnih kiselina, što s vremenom može doprinijeti razvoju inzulinske rezistencije.
Manjak energije i slabija koncentracija
Mozak kao glavni izvor energije koristi glukozu. Kada je nema dovoljno, mogu se javiti umor, razdražljivost, slabija koncentracija, glavobolja i osjećaj “magle u glavi”. Organizam tada počinje koristiti masti kao izvor energije, pri čemu nastaju ketoni, koji kod nekih ljudi također mogu doprinijeti tom osjećaju.
Veći skokovi šećera i više gladi
Istraživanja pokazuju da preskakanje doručka može izazvati veći porast šećera u krvi nakon ručka. Kod zdravih osoba taj porast može biti i do 40 do 50 posto veći nego kada doručkuju.
Osim toga, ljudi koji ne doručkuju često osjećaju veću glad tokom dana, što može dovesti do povećanog unosa kalorija i postepenog povećanja tjelesne težine.
Najviše su pogođene osobe s metaboličkim problemima
Preskakanje doručka posebno može utjecati na osobe s predijabetesom, dijabetesom tipa 2 ili sindromom policističnih jajnika. Kod žena u perimenopauzi hormonske promjene također mogu dodatno utjecati na osjetljivost na inzulin.
Kako bi trebao izgledati doručak?
Stručnjaci preporučuju uravnotežen doručak koji sadrži:
- oko 25 grama proteina
- zdrave masti
- rastvorljiva vlakna
- ugljikohidrate s niskim do umjerenim glikemijskim indeksom.
Takav obrok može pomoći u stabilnijem nivou šećera u krvi, dužem osjećaju sitosti i boljoj kontroli apetita tokom dana.
(Vijesti.ba)