Većina ljudi potrebnu količinu može osigurati pravilnom ishranom. Ipak, u određenim situacijama koriste se i suplementi. Problem nastaje kada se uzimaju prevelike količine, posebno zato što pojedini dodaci sadrže znatno više magnezija nego što se uobičajeno dobije hranom.
Prekomjeran unos može dovesti do hipermagnezijemije, odnosno previsoke koncentracije magnezija u krvi. U blažim slučajevima mogu se pojaviti proljev, mučnina i grčevi u stomaku, dok ozbiljno trovanje može uzrokovati probleme s disanjem, poremećaje srčanog ritma, pa u najtežim slučajevima i srčani zastoj.
Ipak, predoziranje magnezijem relativno je rijetko.
Koliko magnezija je potrebno dnevno?
Potrebe za magnezijem zavise od dobi, spola i životne faze. Preporučeni dnevni unos odnosi se na ukupnu količinu koja dolazi iz hrane i suplemenata.
Od rođenja do 6 mjeseci: 30 mg
Od 7 do 12 mjeseci: 75 mg
Od 1 do 3 godine: 80 mg
Od 4 do 8 godina: 130 mg
Od 9 do 13 godina: 240 mg
Od 14 do 18 godina: 410 mg za muškarce, 360 mg za žene, 400 mg za trudnice i 360 mg za dojilje
Od 19 do 30 godina: 400 mg za muškarce, 310 mg za žene, 350 mg za trudnice i 310 mg za dojilje
Od 31 do 50 godina: 420 mg za muškarce, 320 mg za žene, 360 mg za trudnice i 320 mg za dojilje
Nakon 51. godine: 420 mg za muškarce i 320 mg za žene
Kada je riječ o suplementima, postoje i gornje granice dnevnog unosa. One se ne odnose na magnezij koji prirodno unosimo hranom.
Do 12 mjeseci: gornja granica nije utvrđena
Od 1 do 3 godine: 65 mg
Od 4 do 8 godina: 110 mg
Od 9 do 18 godina: 350 mg
Odrasli: 350 mg dnevno iz suplemenata
Kako prepoznati prevelik unos?
Simptomi zavise od količine magnezija u organizmu. Među prvim znacima mogu biti mučnina, vrtoglavica, izražena slabost i konfuzija.
Kako koncentracija magnezija raste, mogu se pojaviti usporeni refleksi, glavobolja, crvenilo lica i zamagljen vid. Kod ozbiljnog trovanja mogu nastupiti slabost ili paraliza mišića, otežano disanje i ozbiljni poremećaji rada srca.
Zbog toga simptome nakon uzimanja većih količina magnezija ne treba ignorisati.
Ko je posebno izložen riziku?
Iako je trovanje magnezijem neuobičajeno, određene osobe imaju veći rizik. Posebno se izdvajaju ljudi s oslabljenom funkcijom bubrega, jer bubrezi imaju ključnu ulogu u uklanjanju viška magnezija iz organizma.
Veći oprez potreban je i kod osoba koje koriste suplemente s visokim dozama magnezija, naročito preparate koji se uzimaju zbog zatvora. Određeni lijekovi također mogu utjecati na apsorpciju magnezija.
Posebna situacija odnosi se na trudnice s eklampsijom, kod kojih se visoke doze magnezija mogu davati intravenozno radi sprečavanja napada.
Osobe koje imaju probleme s bubrezima ili nakon uzimanja magnezija primijete neuobičajene simptome trebale bi se obratiti ljekaru. Prije početka uzimanja suplementa također je preporučljivo provjeriti da li je potreban, posebno ako se već koriste lijekovi ili drugi dodaci prehrani.
Kako se utvrđuje trovanje?
Hipermagnezijemija se potvrđuje analizom krvi. Uobičajene vrijednosti magnezija u krvi kreću se približno od 1,8 do 2,3 mg/dL.
Prema koncentraciji u krvi, stanje se može podijeliti na:
blago trovanje: manje od 7 mg/dL
umjereno: od 7 do 12 mg/dL
teško: više od 12 mg/dL
Budući da mjerenje magnezija nije dio standardnih krvnih pretraga i da simptomi mogu biti nespecifični, stanje se ponekad ne prepozna odmah. Ljekari zato moraju isključiti i druge moguće uzroke sličnih simptoma, uključujući akutno oštećenje bubrega, poremećaje rada štitne žlijezde i povišen nivo kalija.
Šta se radi u slučaju predoziranja?
Liječenje zavisi od ozbiljnosti trovanja i funkcije bubrega. Kod blažih slučajeva, kada bubrezi normalno rade, prekid uzimanja suplementa često je dovoljan da organizam postepeno ukloni višak magnezija.
Teža trovanja zahtijevaju bolničko liječenje i praćenje rada srca i krvnog pritiska. U određenim slučajevima mogu se intravenozno primijeniti kalcij i fiziološki rastvor kako bi se ublažili efekti povišenog magnezija na srce i mišiće.
Kod najtežih pacijenata mogu biti potrebni lijekovi koji potiču izlučivanje tečnosti, a kod osoba s ozbiljno narušenom funkcijom bubrega ponekad se primjenjuje i hemodijaliza.
Hrana je najbolji izvor
Za većinu ljudi najjednostavniji način povećanja unosa magnezija jeste raznovrsna i uravnotežena ishrana. Dobri izvori ovog minerala su lisnato zeleno povrće, orašasti plodovi i sjemenke.
Osim magnezija, ove namirnice sadrže i vlakna, antioksidanse te druge važne nutrijente. Rizik od prekomjernog unosa magnezija putem uobičajene hrane vrlo je mali.
Suplementi mogu imati svoje mjesto, ali njihovu dozu treba prilagoditi stvarnim potrebama. Poseban oprez potreban je kod osoba s bubrežnim problemima i onih koji već koriste lijekove ili druge dodatke prehrani.
(Vijesti.ba)