Studija istraživača iz Mass General Brigham, koja je objavljena u Journal of the American College of Cardiology, naglašava da jednostavno uklapanje u trening nakon dugog dana sjedenja možda neće biti dovoljno da se suprotstavi štetnim efektima sedentarnog načina života na zdravlje srca.
Nalazi su otkrili da je produženo vrijeme sjedenja povezano sa povećanim rizikom od srčanih bolesti, posebno srčane insuficijencije i smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima. Zamjena sjedenja drugim aktivnostima značajno smanjuje ove rizike.
Studija je otkrila i da ispunjavanje preporučenih nivoa umjerene do snažne fizičke aktivnosti možda nije dovoljno da se smanji kardiovaskularni rizika ako prekomjerno sjedenje ostane dio svakodnevnog života.
“Mnogi od nas većinu svog budnog dana provode sjedeći, i iako postoji mnogo istraživanja koja podržavaju važnost fizičke aktivnosti, znali smo relativno malo o potencijalnim posljedicama od previše sjedenja osim nejasne svijesti da bi to moglo biti štetno”, rekla je glavni autor Ezimamaka Ajufo, saradnik za kardiologiju u Mass General Brigham:
“Rizik je ostao čak i kod ljudi koji su bili fizički aktivni, što je važno jer mnogi od nas sjede i misle da ako možemo da izađemo napolje na kraju dana i uradimo neku vježbu, možemo da ga uravnotežimo.”
Nalazi studije i zdravstveni rizici
Ajufo i njen tim, analizirali su podatke 89.530 pojedinaca iz prospektivne kohorte UK Biobank. Oni su posmatrali povezanost između dnevnog vremena provedenog u sjedenju i budućeg rizika od četiri uobičajena kardiovaskularna oboljenja:
– atrijalne fibrilacije
– srčanog udara
– srčane insuficijencije
– smrti od kardiovaskularnih uzroka
Tim je koristio algoritam mašinskog učenja za klasifikaciju sedentarnog ponašanja.
Otkrili su da je sedentarno ponašanje povezano sa većim rizikom od sve četiri vrste srčanih bolesti, sa rizikom od 40 do 60 odsto od srčane insuficijencije i kardiovaskularne smrti kada se sjedi više od 10,6 sati dnevno a mimo sati koji se provode u spavanju.
Mnogi negativni efekti sedentarnog ponašanja su postojali čak i među onim pojedincima koji su imali više od 150 minuta preporučene umjerene do snažne fizičke aktivnosti nedjeljno.
Naime, iako je studija otkrila da se rizik od atrijalne fibrilacije i srčanog udara uglavnom može eliminisati bavljenjem fizičkom aktivnošću, višak rizika od srčane insuficijencije i kardiovaskularne smrti mogao bi se samo djelimično nadoknaditi fizičkom aktivnošću.
Važnost smanjenja vremena sjedenja
“Naši podaci podržavaju ideju da je uvijek bolje manje sjediti i više se kretati da bi se smanjio rizik od srčanih oboljenja, i da je izbjegavanje prekomjernog sjedenja posebno važno za smanjenje rizika od srčane insuficijencije i kardiovaskularne smrti”, rekao je koautor studije Shaan Khurshid, elektrofiziolog.
Istraživački tim se nada da će ovi nalazi pomoći u informisanju budućih smjernica i napora javnog zdravlja. Oni bi željeli da buduće prospektivne studije testiraju efikasnost intervencija javnog zdravlja koje pomažu ljudima da smanje broj sati koje provode sjedeći i vide kako to utiče na zdravlje kardiovaskularnog sistema.
Planiraju i da prošire ovo istraživanje kako bi istražili uticaj sedentarnog ponašanja na niz drugih bolesti i na duže vremenske periode.
“Vježbanje je važno, ali se čini da je izbjegavanje prekomjernog sjedenja posebno važno”, istakao je jedan od autora studije, dr Patrik Elinor, doktor medicine, kardiolog i direktor centra za srce u Opštoj bolnici u Masačusetsu.
(Vijesti.ba)