Pretilost je toliko raširena da je postala češća od pothranjenosti u većini zemalja, uključujući mnoge zemlje sa niskim i srednjim dohotkom koje su se prije borile sa pothranjenošću, prenosi HINA.
“Nevjerovatan broj ljudi živi sa pretilošću”, rekao je Majid Ezzati, stariji autor rada objavljenog u The Lancetu i profesor na Imperial Collegeu u Londonu.
Nalazi, koji se smatraju jednima od najautoritativnijih nezavisnih procjena, temelje se na podacima više od 220 miliona ljudi u više od 190 zemalja. Dok su stope pretilosti u mnogim bogatijim zemljama na visokom nivou, drugdje brzo rastu, dodao je Ezzati.
I dok je premala tjelesna težina sve rjeđa u svijetu, u mnogim zemljama ona ostaje značajan problem.
“U prošlosti smo o pretilosti razmišljali kao o problemu bogatih. Pretilost je svjetski problem”, rekao je Francesco Branca, šef odjela za prehranu WHO-a, na konferenciji za novinare.
Stope pretilosti za odrasle više su se nego udvostručile između 1990. i 2022., a više nego učetverostručene među djecom i adolescentima u dobi od 5 do 19 godina, piše u novinama. Tokom istog razdoblja, udio djevojčica, dječaka i odraslih koji se smatraju pothranjenima pao je za petinu, trećinu i polovinu, pokazalo je istraživanje.
Ezzati je porast stope pretilosti među djecom nazvao “vrlo zabrinjavajućim”, odražavajući putanju viđenu kod odraslih još prije 1990. U isto vrijeme, rekao je, stotine miliona još uvijek nemaju dovoljno hrane. Ozbiljno nedovoljna tjelesna težina može biti vrlo štetna za dječji razvoj i, u najekstremnijem slučaju, može dovesti do toga da ljudi umru od gladi.
Pretile osobe također su izložene riziku od prerane smrti i invaliditeta s obzirom na vezu sa ranom pojavom dijabetesa, bolestima srca i bubrega te nizom drugih ozbiljnih zdravstvenih stanja. Ažuriranja su prva timska ažuriranja od 2017., a sastavilo ih je više od 1500 naučnika u Saradnji faktora rizika za nezarazne bolesti.
U tom trenutku procijenjeno je da oko 774 miliona ljudi starijih od 5 godina živi sa pretilošću, sličan udio – oko jedan od osam ljudi – kao i nove brojke. Glavni direktor WHO-a dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je kako su potrebne mjere kao što su porezi na proizvode sa visokim sadržajem šećera i promicanje zdravih školskih obroka kako bi se pomoglo u borbi protiv stope pretilosti.
“Važno je da to zahtijeva saradnju privatnog sektora, koji mora biti odgovoran za utjecaj svojih proizvoda na zdravlje”, dodao je. Branca i Ezzati rekli su da su snažni novi lijekovi protiv pretilosti poput Wegovy tvrtke Novo Nordisk i Mounjaro i Zepbound kompanije Eli Lilly alati koji mogu pomoći, ali njihova cijena i niska dostupnost riskiraju daljnje povećanje nejednakosti.
Istraživanje je imalo određena ograničenja, uključujući nedostatak podataka nakon pandemije COVID-19 i korištenje indeksa tjelesne mase (BMI) za određivanje pretilosti, koji su istraživači opisali kao “nesavršenu” mjeru.
(Vijesti.ba)