Na mostu u Zvorniku grupa mladih razvila je i simbolično spojila zastave bh. entiteta Republika Srpska i susjedne Srbije. Sama fotografija mogla bi se pokušati predstaviti kao izraz nacionalnog identiteta i povezanosti, ali trenutak u kojem se ovakve poruke šalju daje cijelom događaju znatno ozbiljniju političku dimenziju.
Republika Srpska nije država niti dio Srbije, već jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine. Ustav Bosne i Hercegovine jasno propisuje da BiH čine Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska, dok entitetima dopušta posebne paralelne odnose sa susjednim državama isključivo pod uslovom da su oni u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine.
Upravo zbog toga prizor spajanja zastava na mostu preko Drine dolazi u politički izuzetno osjetljivom trenutku.
Samo dan ranije gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković poručio je da su „Republika Srpska i Srbija jedno“, dodajući da su „ujedinjenje, jedinstvo, sloga i sloboda“ vrijednosti kojima treba težiti „do konačnog cilja“. Iako nije precizirao podrazumijeva li pod tim formalno teritorijalno ujedinjenje, takva formulacija sasvim razumljivo otvara upravo to pitanje.
Sličnu retoriku posljednjih dana koristi i lider SNSD-a Milorad Dodik, koji je poručivao da Srbija i Republika Srpska „dišu i žive kao jedno“, uz tvrdnju da Drina nije granica koja razdvaja Srbe. U još otvorenijem istupu govorio je i o tome da bi, prema njegovom političkom stavu, ujedinjenje Srbije i Republike Srpske bilo „prirodno“.
Zbog takvog političkog konteksta teško je očekivati da će fotografija iz Zvornika biti posmatrana samo kao folklorna ili kulturna poruka.
Most između Zvornika i Srbije nije samo mjesto susreta ljudi s dvije strane Drine. On je istovremeno i državna granica Bosne i Hercegovine. Upravo zato simbolično „spajanje“ zastava na takvom mjestu, u trenutku kada visoki politički akteri sve otvorenije govore o ujedinjenju i relativiziraju granicu, može se doživjeti kao provokativna politička poruka.
Naravno, pravo ljudi da ističu nacionalne simbole i njeguju vlastiti identitet nije sporno. Nisu sporni ni posebni odnosi koje Republika Srpska, u okviru Ustava BiH, može imati sa Srbijom. Ali postoji jasna razlika između kulturne i nacionalne povezanosti s jedne strane i poruka koje mogu sugerirati brisanje međunarodno priznate granice ili promjenu teritorijalnog poretka Bosne i Hercegovine s druge.
Bosna i Hercegovina je međunarodno priznata i suverena država, a njeni entiteti su njeni sastavni dijelovi. Tu činjenicu ne mijenjaju ni zastave, ni političke parole, niti predizborna retorika.
U društvu koje još uvijek živi s teškim posljedicama rata, političari i javne ličnosti imaju dodatnu odgovornost da vode računa kakve poruke šalju. Simbolika koja podiže tenzije možda donosi političke poene, ali građanima Bosne i Hercegovine teško da donosi išta osim novih podjela i osjećaja nesigurnosti.
Fotografija iz Zvornika zato nije problem samo zbog dvije zastave. Problem je politički kontekst u kojem se one danas spajaju.