Organ je funkcionisao devet dana, što predstavlja značajan korak naprijed u oblasti ksenotransplantacije – tehnike koja ima za cilj da riješi globalnu krizu nedostatka organa za transplantaciju.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), trenutno se zadovoljava samo do 10% globalnih potreba za transplantacijama organa.
Upravo zbog toga, istraživači sve više ulažu u ksenotransplantaciju, koja uključuje presađivanje organa životinjskog porijekla u ljude. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je još dug put pred medicinom prije nego što se pluća svinja budu mogla koristiti u liječenju živih pacijenata.
Studija objavljena u časopisu Nature Medicine opisuje kako su kineski istraživači transplantirali lijevo plućno krilo od svinje rase Bama Xiang – genetski modifikovane sa šest izmjena – u 39-godišnjeg moždano mrtvog muškarca. Pluće nije izazvalo hiperakutno odbacivanje (izuzetno brzu i snažnu imunološku reakciju) i ostalo je funkcionalno 216 sati, bez znakova infekcije, piše Guardian.
Ipak, već 24 sata nakon transplantacije, organ je pokazivao znakove nakupljanja tečnosti i oštećenja, vjerovatno uzrokovanih upalom povezanom sa samom transplantacijom. Uprkos snažnoj imunosupresivnoj terapiji, vremenom su antitijela napadala svinjsko pluće, što je dovelo do značajnog oštećenja.
Stručnjaci ističu da su pluća posebno izazovna za ksenotransplantaciju jer dolaze u direktan kontakt sa vanjskim okruženjem pri svakom udisaju. To ih čini izuzetno osjetljivim na infekcije i zagađenja, te zahtijeva snažan imunološki odgovor – što nije povoljno kada se radi o transplantaciji.
Dr Justin Chan iz NYU Langone Transplant Institute, koji nije bio uključen u studiju, nazvao je ovo istraživanje „uzbudljivim i obećavajućim“, ali je istakao da se radi o samo jednom slučaju i da pluća još nisu sposobna samostalno održavati život pacijenta. Slično mišljenje ima i profesor Andrew Fisher sa Univerziteta u Newcastleu, koji smatra da je ovo „inkrementalan napredak“, ali da nas još ne uvodi u eru ksenotransplantacije pluća.
Profesor Peter Friend sa Univerziteta u Oxfordu upozorio je da i sama moždana smrt pacijenta izaziva upalne procese, što dodatno komplikuje interpretaciju rezultata.
Autori studije priznaju da je potrebno dalje usavršavanje metode, uključujući bolju imunosupresivnu terapiju, dodatne genetske modifikacije, poboljšanje očuvanja organa i procjenu dugoročnog funkcionisanja presađenog pluća.
Pored ksenotransplantacije, istražuju se i druge strategije za povećanje broja dostupnih organa, uključujući regeneraciju donorskih organa pomoću matičnih ćelija i uzgoj „humaniziranih“ organa unutar svinja ili ovaca. Fisher je dodao da i poboljšanje metoda obrade ljudskih pluća koja su trenutno nepodobna za transplantaciju može donijeti brze i značajne rezultate.
(Vijesti.ba)