Prošireni kapilari udruženi s osjećajem težine, umora ili nervoze u nogama predstavljaju prvi stepen hronične venske insuficijencije.
„Ljudi hodaju uspravno i kao posljedica toga vene na nogama trpe veliki pritisak. Organizam se od toga brani zajedničkim djelovanjem tri faktora: snagom zida krvnog suda, postojanjem zalistaka unutar vena koji sprečavaju vraćanje krvi unazad i radom mišića nogu koji vrše spoljašnji pritisak na vene i poput pumpe izbacuju krv naviše prema srcu“, kaže za Stetoskop.info dr Vladimir Filipović, vaskularni hirurg.
Kako dodaje, „kada ti mehanizmi zakažu dolazi do nastanka venske insuficijencije“.
„Jedan od prvih znakova hronične venske insuficijencije je pojava proširenih kapilara na nogama“, smatra on.
Uzroci nastanka proširenih kapilara
Uzroci nastanka proširenih kapilara mogu se svrstati u dvije grupe. U prvu grupu spadaju genetska predispozicija, gojaznost, hormonski disbalans, a kod žena je česta pojava proširenih kapilara u trudnoći.
U drugu grupu spadaju pojačani fizički napori, povrede i naročito savremeni način života. Sve više ljudi radi poslove koji zahtijevaju dugotrajno sjedenje ili dugo stajanje u mjestu. Dugotrajno sjedenje, naročito s prekrštenim nogama u predjelu zglobova, dovodi do spoljašnjeg pritiska na vene čime se otežava oticanje krvi i povećava pritisak na zid vena. Slična situacija je i sa dugotrajnim stajanjem u mjestu. Posmatrano iz ugla oticanja krvi, dugotrajno hodanje po nekoliko koraka na jednu ili drugu stranu isto je kao kada se stoji u mjestu. Cijelu situaciju dodatno pogoršava manjak fizičke aktivnosti tokom dana.
Prošireni kapilari na nogama – estetski problem ili znak ozbiljnog stanja?
Prošireni kapilari su češći kod žena
Žene mnogo češće od muškaraca imaju proširene kapilare, i to najčešće na nogama, ali se mogu javiti bilo gdje na tijelu. Izgledaju kao končasti ružičasti tragovi, ali kako problem postaje ozbiljniji, dobijaju tamnoljubičastu boju. Nekada se javljaju samostalno, a nekada zajedno s drugim znacima hronične venske insuficijencije: nemirne noge, bolovi i oticanje potkoljenice. Bez obzira da li se javljaju samostalno ili zajedno s drugim simptomima, oni predstavljaju početak bolesti i zato je važno odmah reagovati kako bi se njen razvoj spriječio.
Liječenje proširenih kapilara
Prošireni kapilari se, u zavisnosti od veličine, mogu liječiti savremenim metodama kao što su laser i skleroterapija. Primjena lasera je bezbolna i neinvazivna metoda i pogodna je za liječenje manjih, pojedinačnih, linijskih kapilara. Kod većih izraženih kapilara, naročito onih nalik paukovoj mreži, kao i kod venula, radi se sklerozacija, odnosno ubrizgavanje specijalne pjene za sklerozaciju. Obe metode, iako uspješne u uklanjanju proširenih kapilara, ne mogu spriječiti nastanak novih niti uklanjaju ostale simptome venske bolesti.
Medikamentozna terapija
Jedan od načina liječenja hronične venske insuficijencije, a time i pojave proširenih kapilara, je uvođenje medikamentozne terapije po savjetu farmaceuta ili izabranog ljekara. Jedan od osnovnih lijekova je preparat na bazi diosmina i hesperidina. Diosmin je jedan od najčešće korištenih aktivnih supstanci za liječenje hronične venske insuficijencije i spada u grupu vazoprotektiva koji se dobijaju iz hesperidina. U preparatima se obje supstance nalaze u različitom odnosu.
Hesperidin se dobija iz nezrelih plodova posebne vrste male narandže koja se uzgaja u Španiji, Sjevernoj Africi i Kini. Diosmin poboljšava protok krvi kroz vene, pojačava tonus vena, smanjuje širenje vena, smanjuje propusnost kapilara i jača zid krvnih sudova.
Preparati se koriste oralno, kada djeluju sistemski na cijeli organizam, ili topikalno, u obliku krema i gelova za lokalnu primjenu. Najbolji rezultati postižu se kombinacijom obje metode. Uz terapiju, preporučuje se i promjena životnog stila – smanjenje tjelesne težine, povećana fizička aktivnost i prestanak pušenja.
Uz znanje i strpljenje, prošireni kapilari su danas stanje koje se može uspješno kontrolisati i liječiti.
Važno je reagovati na vrijeme.
(Vijesti.ba)