Iako su se poslodavci već dobro ugradili u sva inflatorna povećanja i dalje im to nije dovoljno, navode iz Saveza samostalnih sindikata BiH
Nakon jednodnevnog bojkota kupovine u Hrvatskoj, organiziranog u petak, slična akcija putem društvenih mreža je najavljena i u Bosni i Hercegovini i to za 31. januar.
Za ovakav vid građanskog bunta, zbog pravog divljanja cijena, itekako postoje razlozi, potvrđuju za Raport iz Kluba potrošača Tuzlanskog kantona, jednog od referentnih udruženja koja brinu o pravima potrošača u BiH.
Razlog za brigu
“Razloga za brigu ima i za neku vrstu bojkota postoji razlog.
To je na neki način opomena trgovcima da se presaberu i shvate da je svaki potrošač bitan i da je to opomena zbog njihovog konstantnog dizanja cijena”, naglašava za Raport Gordana Bulić, predsjednica Kluba potrošača Tuzla.
Primjećuje da je veoma interesantno da konstantan rast cijena bilježe prije svega prehrambene namirnice, znači ono bez čega građani ne mogu, a da razlog za taj rast nisu samo povećanje cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu.
S druge stane, bijela tehnika, odjeća, obuća… prodaju se po povoljniijm cijenama, odnosno, riječ je o proizvodima čije cijene ne rastu, a za koje se čak mogu ostvariti popusti kupovinom za gotovinu ili beneficije plaćanjem na rate.
“Naši trgovci, kao i oni u regionu, orijentirali su se na to da povećaju prevashodno cijene za proizvode koji su nužni.
Bez dileme, imaju jako dobru zaradu. Radila sam u industriji, na izradi kalkulacija i znam kako to funkcionira”, kaže Bulić, potvrđujući da trgovci vrlo svjesno povećavaju cijene takvih proizvoda.
Adis Kečo, šef stručne službe Saveza samostalnih sindikata BiH (SSS BiH), podržava najavljenu akciju jednodnevnog bojkota.
Za razlog je, kaže, dovoljno pogledati da mjesečna potrošačka korpa, koju je izračunao SSS BiH, prelazi cifru od 3.000 KM i da je ne mogu pokriti niti dvije prosječne plaće.
Ogromna dobit
“Imamo potrebu istaći da su cijene nekih od osnovnih namirnica, koje čine više od 40 posto potrošačke korpe, povećane i do 100 posto, kao što je slučaj sa mesom i pekarskim proizvodima”, tvrdi Kečo.
Naglašava da su poslodavci u prošloj godini imali prijavljenu dobit od oko 5,7 milijardi KM, u 2024. i oko šest milijardi KM, pa “iako su se već dobro ugradili u sva inflatorna povećanja i dalje im to nije dovoljno”.
“Posebno nas brinu najave novih poskupljenja zbog povećanja minimalne plaće u Federaciji BiH, čime bi se istopili efekti tog povećanja”, kaže Kečo.
Također ističe da iza najavljenog bojkota ne mora stajati nikakva institucija, već da je to više stvar pojedinca nego organizacije.
“Pitanje odziva je na pojedincu, a provedene ankete pokazuju da će više od 90 posto građana podržati bojkot.
To neće uraditi jedino oni koji su ostvarili enormnu dobit. Njima je nebitno da li hljeb košta jednu, tri ili sedam KM.
S druge strane, nadležni bi konačno trebali početi reformu legislative koja tretira zaštitu potrošača. U suprotnom, očekuje nas sve veći rast cijena”, rekao je Kečo.
Kakvi će biti efekti?
Ipak, Bulić je skeptična u pogledu efekata najavljene akcije, jer smatra da će mnogi ili dan ranije ili kasnije nadoknaditi ono što su u petak “propustili” kupiti.
“Jako sam dugo u Udruženju potrošača. Imali smo i ranije slične akcije koje nisu dale previše efekta.
Jednostavno, mislim da nismo navikli da budemo racionalni, jer i pored skupoće i svakodnevnog rasta cijena, gomilamo zalihe i često mnogo toga bacamo”, kaže Bulić.