Teško da postoji osoba koja bar jednom u životu nije maštala o potopljenim brodovima i zakopanom blagu.
Naravno, ni priče o blagu na dnu mora nisu se pojavile samo tako.
S vremena na vrijeme, iako prilično rijetko, dogodi se da trgovački ili ratni brod potone zajedno s dijamantima, kovanim novcem ili drugom vrijednom robom.
Nakon toga počinje potraga, a najsretniji i najspretniji ronioci imaju priliku da se ozbiljno obogate.
Ovo je pet najzanimljivijih potraga iz posljednjih decenija.
Bom Jesus na južnoj obali Namibije
Geolog je 2008. tragao za dijamantima na području poznatom po nalazištima dragog kamena. Umjesto toga, naišao je na bakrenu polugu.
Arheolozi su potom otkrili 22 tone tih poluga (u to vrijeme su se njima plaćali začini), više od 100 slonovskih kljova, bronzani top, mačeve, muskete i oklope – ukupno hiljade predmeta.
Pronađeno je i zlato – više od 2.000 zlatnika, uglavnom španskih sa likovima kralja Ferdinanda i kraljice Izabele, ali i nešto venecijanskog, francuskog i drugog novca.
Ovaj teret pomogao je da se identifikuje brod kao Bom Jesus, portugalska trgovačka lađa koja je 1533. nestala na putu za Indiju.
Brod i sav njegov teret ležali su netaknuti gotovo 500 godina. Riječ je o najstarijoj i najbogatijoj olupini ikad pronađenoj na obali subsaharske Afrike.
Olupina kod Belitunga u Javanskom moru, Indonezija
Lokalni ribari su 1998. godine, roneći u potrazi za morskim krastavcima, otkrili koralni greben u kojem je bila keramika.
Ispostavilo se da je riječ o arapskoj jedrilici iz 9. vijeka, ispunjenoj sa više od 60.000 ručno izrađenih predmeta od zlata, srebra i keramike iz dinastije Tang.
Keramika pruža jedinstveni uvid u dinastiju Tang i opštu trgovinu Putem svile. Kina je tada žudjela za finim tekstilom, biserima, koraljima i aromatičnim drvetom iz Persije, istočne Afrike i Indije.
Do 9. vijeka kineska keramika je stekla popularnost, ali je zbog lomljivosti nije bilo praktično prenositi karavanama; sve je više tanjira i posuda stizalo pomorskim putem svile.
Iako su arapski pomorci očigledno koristili taj put, ovo je prva arapska jedrilica otkrivena u vodama jugoistočne Azije, istakao je Džon Gaj, stručnjak za južnu i jugoistočnu Aziju u Metropolitan Muzeju u Njujorku.
Riječ je i o najbogatijoj i najvećoj kolekciji kineskog zlata i keramike s početka 9. vijeka ikad pronađenoj na jednom mjestu.
Nanhai u Južnom kineskom moru kod Jangđamga, Kina
Dok je britanska kompanija Maritime Exploration 1987. tragala za trgovačkim brodom iz 18. vijeka, naišla je na netaknut trgovački brod dug oko 30 metara, ali iz 12. vijeka.
Sloj mulja debeo oko 1.8 metara konzervirao je drveni trup i teret, uključujući porculan, novac i srebrne poluge.
Tokom godina arheolozi su izvadili desetine hiljada predmeta, a među njima stotine zlatnih artefakata i hiljade novčića.
Većina od 60.000 do 80.000 predmeta ipak je keramika iz južne dinastije Song.
San José u Karipskom moru uz obalu Kolumbije
Španska ratna galija San José, često nazivana najbogatijom olupinom na svijetu, nosila je do 200 tona zlata, srebra i nebrušenog dragog kamenja kad je 1708. potonula u bici s britanskim ratnim brodovima.
Procjene vrijednosti blaga kreću se od nekoliko do više od 20 milijardi dolara.
Pravo na olupinu potražuju američka kompanija za spasavanje (koja tvrdi da ju je pronašla 1982.), Kolumbija (koja navodi drugo mjesto pronalaska 2015.), Španija (koja ističe da brod i dalje pripada španskoj kruni), kao i grupa autohtonih stanovnika Bolivije, čiji su preci, kako kažu, bili prisiljeni da kopaju dio srebra.
Bez obzira na tačnu vrijednost blaga, kolumbijski zakoni zabranjuju prodaju bilo kojeg artefakta. San José i njegovo blago i dalje leže na dnu, a neki arheolozi smatraju da je najsigurnije da tamo i ostanu.
Dmitri Donskoj, ruska krstarica kod Južne Koreje
Uz obalu jednog južnokorejskog ostrva tim istraživača pronašao je ruski ratni brod potopljen prije 113 godina tokom Rusko-japanskog rata.
Vjerovali su da se na njemu nalazi 200 tona zlatnih poluga i kovanica ukupne vrijednosti 130 milijardi dolara, prenio je “Telegraph”.
Ruska carska krstarica Dmitri Donskoj potonula je 1905. u bici kod Cuchime, konačnom porazu ruske mornarice u ratu.
Donskoj je u borbi teško oštećen, a kapetan je navodno sam potopio brod kako Japanci ne bi zaplijenili 5500 sanduka zlatnih poluga i kovanica.
Olupinu je 15. jula 2018. locirao zajednički tim stručnjaka iz Južne Koreje, Ujedinjenog Kraljevstva i Kanade.
Brod od 5.800 tona nalazio se na oko kilometar i po od obale ostrva Ulleungdo, na dubini većoj od 430 metara.
Međutim, postoje i sumnje. Stručnjaci tvrde da brod nije mogao da primi toliko zlata: nosio je 1.600 tona ugljena, 500 mornara i više od 10 topova.
Čak i da je prevozio novac, Korejska narodna banka ima 104 tone zlata u rezervama, vrijedne oko 6.5 milijardi dolara – 200 tona vrijedilo bi najviše 13 milijardi dolara.
“U vezi s projektom vađenja blaga, investitorima savjetujemo oprez, jer postoji rizik od velikih gubitaka ako se oslanjaju na glassine”, upozorila je jedna južnokorejska finansijska nadzorna služba, prenosi Nova.
(Vijesti.ba)