Close Menu
BuzimPress.ba

    Pretplatite se na ažuriranja

    Dobijte najnovije kreativne vijesti iz BuzimPress.ba o vijestima iz Bužima, politici i još mnogo toga!

    What's Hot

    Real predstavio novo čudo od djeteta

    14. Augusta 2025.

    SFF-ov “CineLink” i ove godine u Swissotelu Sarajevu

    14. Augusta 2025.

    Čestitamo! Veliko priznanje za Bišćanku Almu Osmanović Salman od strane britanske Kraljevske akademije

    14. Augusta 2025.

    SFF je geopolitička scena mira i kulturne diplomatije

    14. Augusta 2025.

    Sanin Musa otkazao odlazak u Široki Brijeg, okupljanje u Jablanici bez podrške Islamske zajednice

    14. Augusta 2025.
    Facebook Instagram YouTube WhatsApp TikTok RSS
    BuzimPress.baBuzimPress.ba
    • Marketing
    • Kontakt
    Facebook X (Twitter) Instagram YouTube WhatsApp RSS
    NAJNOVIJE
    • Naslovna
    • Bužim
    • Unsko-sanski kanton
    • Sport
    • Bosna i Hercegovina
    • Magazin
    BuzimPress.ba
    Home»Magazin»SFF je geopolitička scena mira i kulturne diplomatije
    Magazin

    SFF je geopolitička scena mira i kulturne diplomatije

    14. Augusta 2025.7 Mins Read
    Podijeli
    Facebook Twitter LinkedIn Pinterest WhatsApp Email


    Nakon 35 godina rada u novinarstvu, od čega 28 kao dopisnica Hrvatske radiotelevizije iz Bosne i Hercegovine, Špela Cvitković‑Iličić objavila je knjigu „Sarajevskih 300: Sarajevo Film Festival u diskursima popularne geopolitike“.

    Knjiga je proizašla iz autoričinog doktorskog rada na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, a u intervjuu za Fenu, kaže da knjiga predstavlja trogodišnje istraživanje o ulogama filmskih festivala u oblikovanju kulturnih narativa, međunarodnog ugleda i nenasilne komunikacije u regionu.

    Cvitković‑Iličić ističe da je motiv za knjigu došao iz želje da se, nakon dugogodišnjeg izvještavanja o konfliktima i „stalnoj priči o ratu“, instalira drugačiji diskurs – diskurs mira i obrazovanja.

    – Odista, ja sam se 35 godina bavila novinarstvom… i onda sam odlučila, kroz svoje daljnje studiranje – magistrirala sam Međunarodne odnose i nacionalnu sigurnost, doktorirala geopolitiku mira i nacionalnu sigurnost – da pokušavam progovoriti s druge strane, sa strane mira – kaže autorica.

    Istraživanje je trajalo oko tri godine, pri čemu je autorica, kako navodi, tokom pandemijskog perioda imala više vremena za analizu.

    – Za tri godine, za potrebe pisanja knjige, pogledala sam 75 filmova i osam serija. Svaka serija ima najmanje sedam ili devet sezona i shvatila sam da mnogo stvari možemo naučiti kroz film – navodi Cvitković‑Iličić.

    Dodaje da je film za nju „prostor izražavanja slobode mišljenja s akademskim odmakom“ i da je upravo taj potencijal obrazovanja mladih naraštaja bio ključan razlog izbora SFF‑a kao studije slučaja.

    Autorka objašnjava da se u metodologiji oslanjala i na teorije poput onih Maxa Webera, da je odslušala semestar teorije filma na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i da je u radu koristila sve znanstvene metode dostupne u takvom istraživanju. Naglašava i da je manjkalo domaće literature te da se oslanjala i na inozemne izvore i konsultacije s mentorima.

    Knjiga stavlja SFF u historijski i geopolitčki kontekst velikih festivala. Cvitković‑Iličić naglašava da su festivali kroz povijest imali političke i ideološke konotacije.

    – Venecija kao festival koji je promovirao fašističku kinematografiju u međuratnom periodu, festival u Cannesu kao reakcija i protuteža, a Berlinale kao spona u Hladnom ratu. Nećete vjerovati koliko je to povezano… Venecijanski filmski festival je zapravo postao kao festival fašističkog filma pa se odlučilo preći u stvaranje Kanskog filmskog festivala kao protuteže fašizma – objašnjava.

    Navodeći mišljenja međunarodnih kritičara, autorica podsjeća da su, prema nekim ocjenama, upravo Havana i Sarajevo među najvažnijim geopolitičkim festivalima svijeta. Posebno naglašava da je SFF član međunarodnih profesionalnih tijela koja kategoriziraju i postavljaju standarde festivala.

    – Sarajevski filmski festival pripada međunarodnoj federaciji producenata koja vodi računa o svim festivalima na cijeloj planeti – oni su ti koji određuju ko je festival A, B, C ili D – ističe autorica.

    Naziv knjige izveden je iz jednostavnog proračuna: SFF traje deset dana godišnje, a festival je proslavio 30. godišnjicu – deset dana puta trideset godina daje simboličnih 300 „sarajevskih“ dana filma.

    Cvitković‑Iličić u knjizi snažno brani ulogu SFF‑a kao prostora u kojem se kroz deset dana manifestacije pričaju „sasvim drugačije“ priče od onih koje preovladavaju u političkim diskursima.

    – To su najbolji dani u BiH tokom 365 dana kada se pričaju sasvim drukčije priče, vidi se da u toj zemlji žive sasvim normalni ljudi koji vole gledati filmove i razgovarati o filmovima – navodi.

    Film, dodaje, pomaže u stvaranju identiteta i potiče toleranciju „ne samo prema različitim rasama i nacionalnostima nego i prema različitim osobnostima“.

    Za empirijski dio rada autorica je 2021. godine provela anketu u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Rezultati pokazuju značajne geopolitičke razlike – u Federaciji BiH i u susjednim državama festival se prepoznaje kao važan faktor kulturne povezanosti, dok je u nekim dijelovima entiteta Republika Srpska i među dijelom ispitanika u Srbiji stav manje entuzijastičan.

    – Ovisno o geopolitičkom položaju ispitanika, variraju osjećaj i mišljenja o Sarajevo Film Festivalu. U dijelu entiteta Republike Srpske više se umanjuje značaj, dok u Federaciji BiH većina ga prepoznaje kao vrlo značajan festival – kaže autorica.

    Cvitković‑Iličić jasno artikulira stav da je festival moćan instrument kulturne diplomatije.

    – Festival kao i knjige i kazališne predstave, je izvrstan alat kulturne diplomacije – naglašava.

    Ipak, ona žali zbog stanja drugih kulturnih institucija u BiH i skreće odgovornost na državu.

    – Srce mi se bukvalno cijepa kada vidim što se događa, recimo, sa Zemaljskim muzejom BiH, sa Historijskim muzejom. Često se nađem u sukobu mišljenja s mnogim intelektualcima koji kažu toliko se novaca daje za SFF, a ne daje se ostalim institucijama, ali to nije stvar SFF‑a, to je stvar države Bosne i Hercegovine – podsjeća Cvitković‑Iličić. 

    Autorica analizira i kako su globalni događaji utjecali na festival. Nakon 11. septembra 2001., kako navodi, međunarodna pažnja prema SFF‑u porasla je – očekivalo se kako će se festival postaviti u novom globalnom okviru.

    – Nakon 2001. godine, sve su oči bile uprte u Sarajevo Film Festival, na koji način će oni odraditi tu poziciju. Međutim, Sarajevo Film Festival je izvrsno odradio svoju tadašnju ulogu: napravili su savršen program, prostor razgovora, slobode mišljenja – smatra Cvitković‑Iličić. 

    Kao primjer donosi gostovanje trojice muškaraca čija su iskustva poslužila kao osnova za film Put u Guantanamo. Knjiga se ne libi biti poveznica između filma i vojne prakse. Cvitković‑Iličić citira izvještaje i primjere koji ilustriraju kako su vojne institucije i industrije često koristile film kao alat.

    – Izvještaj Pentagona kaže da su oni svojim vojnicima koji su radili ispitivanje u Guantanamu pokazivali primjer na koji način treba ispitivati zatočenike – npr. u filmu „Bitka za Alžir“ 1956. – kazala je Cvitković‑Iličić. 

    Nadalje, spominje povezanost Pentagona i Hollywooda te kako su filmski narativi, poput Ramba ili akcijskih blockbustera, doprinijeli popularnom razumijevanju američke vanjske politike.

    – Kada su ih pitali zašto Amerikanci interveniraju, najbolje će vam to pojasniti ako pogledate filmove Ramba – navodi autorica kao ilustraciju kulturne sinergije politike i filma.

    Posebno poglavlje posvećeno je ulozi žena u kinematografiji – domaćim autoricama čiji rad mijenja narative i političke percepcije te slučajevima iz šire povijesti kinematografije. Autorica spominje Leni Riefenstahl i njenu „Triumf volje“ kao primjer redateljice koja je tehnički unaprijedila filmski jezik, ali i problematiku etike i ideologije.

    – Ona je prva žena koja se bavila režijom i snimala‘“Triumf volje. Ti kadrovi, čizme vojnika koje marširaju, kasnije se vide u modernim filmskim estetikama – podsjeća Cvitković‑Iličić. 

    Cvitković‑Iličić kaže također da je potaknula čitatelje i istraživače da otvore teme uloge žena u nacionalnoj sigurnosti i kulturi.

    Knjiga ne izbjegava temu domaće kinematografije i često prisutnu ratnu tematiku. Autorica kaže da razumije zašto redatelji poput Pjera Žalice ostaju vezani uz ratnu tematiku: Autorica citira Žalicu koji kaže:

    “Mislim da ću uvijek, čitav život praviti filmove koje imaju vezu s ratom, na ovaj ili onaj način jer nas je to obilježilo”.

    Cvitković‑Iličić dodaje da je važno da mladi susretnu prošlost kroz film kako bi je razumjeli i kako se ne bi ponovila. Navodi i suvremene primjere.

    Na kraju knjige nalazi se dodatak u kojem autorica navodi sve analizirane filmove i serije, uz osnovne podatke (godina, redatelj, glumačka postava) i kratku geopolitičku bilješku „zašto gledati / zašto ne gledati“. Autorica ističe praktičnu vrijednost tog priloga.

    – Svaki film ima poveznicu zbog čega ga pogledati ili ne gledati, samo za jedan film sam napisala da ga ne treba gledati jer je strašno mučan – navela je Cvitković‑Iličić. 

    Kao osobnu preporuku ističe seriju „Zvjezdane staze“, zbog antologijske scene koja je, kako navodi, važna za pokazivanje društvenih razbijanja tabu tema. U toj seriji, prisjeća se, poljubac između dvije rase postao je prekretnica u televizijskoj povijesti.

    Cvitković‑Iličić zaključuje knjigu apelom za daljnja istraživanja i veću institucionalnu brigu za kulturu.

    – Cilj ove knjige je znanstveno pokušati objasniti važnost jednog festivala za područje kao što je BiH i nadam se da će poslužiti budućim istraživačima kao osnova – napomenula je Cvitković‑Iličić. 

    Također poziva čitatelje i mlađe generacije.

    – Vjerujem da filmski festival može promijeniti percepciju zemlje u globalnom javnom prostoru. Zato Sarajevo Film Festival zaslužuje potpunu podršku – smatra Cvitković‑Iličić. 

    Autorica također priznaje mogući akademski skepticizam zbog empirijskog pristupa (gledanje filmova i serija kao izvor dokaza), ali ostaje optimist.

    – Možda akademska zajednica bude skeptičan, ali iskreno se nadam da će nešto naučiti i pokušati gledati kroz moje naočale – zaključila je u intervjuu za Fenu autorica knjige Sarajevskih 300: “Sarajevo Film Festival u diskursima popularne geopolitike“ Špela Cvitković‑Iličić.

    (Vijesti.ba / FENA)

    Možda vas zanima

    SFF-ov “CineLink” i ove godine u Swissotelu Sarajevu

    14. Augusta 2025.

    Za ovih pet plaža na hrvatskom primorju malo ko zna, a oduševit će vas

    14. Augusta 2025.

    Djevojka iz publike oduševila Teu Tairović u Budvi, pjevačica joj poručila da je žena zmaj

    14. Augusta 2025.
    Najnovije
    Sport

    Real predstavio novo čudo od djeteta

    14. Augusta 2025.1 Min Read

    Franco Mastantuono zvanično je od danas postao novi član Real Madrida.Kraljevski klub objavio je da…

    SFF-ov “CineLink” i ove godine u Swissotelu Sarajevu

    14. Augusta 2025.

    Čestitamo! Veliko priznanje za Bišćanku Almu Osmanović Salman od strane britanske Kraljevske akademije

    14. Augusta 2025.

    SFF je geopolitička scena mira i kulturne diplomatije

    14. Augusta 2025.
    Društvene mreže
    • Facebook
    • Twitter
    • Pinterest
    • Instagram
    • YouTube
    • Vimeo

    Pretplati se

    Dobijte najnovije kreativne vijesti iz BuzimPress.ba o vijestima iz Bužima, politici i još mnogo toga!

    BuzimPress.ba
    Facebook X (Twitter) Instagram Pinterest
    • Naslovna
    • Uslovi korištenja
    • Kontakt
    © 2025 BuzimPress.ba. Designed by HAJ CODE d.o.o..

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.