Dr. Darija Sadovskaja ističe da ova faza može trajati godinama bez očiglednih simptoma, ali postoje suptilne fizičke i bihevioralne promjene na koje vrijedi obratiti pažnju, prenosi Index.hr.
Rano prepoznavanje može napraviti ključnu razliku u prevenciji, piše SheFinds.
Višak masnoće na stomaku
Nagomilavanje težine oko stomaka, poznato i kao „visceralna mast“, nije samo estetski problem. Ova vrsta masti je metabolički aktivna i može ometati djelovanje insulina u tijelu, što povećava rizik od insulinske rezistencije – ključne karakteristike predijabetesa.
Čak i vitke osobe mogu imati višak visceralne masti, zbog čega je obim struka važan indikator koji treba pratiti.
Kožne izrasline (papilomi)
Male, meke izrasline boje kože koje se često pojavljuju oko vrata, kapaka ili ispod pazuha mogu biti više od samo kozmetičke smetnje. Njihov izgled je ponekad povezan sa visokim nivoom insulina u krvi, što može podstać́i prekomjerni rast ćelija kože.
Iako su papilomi česti, povećanje njihovog broja, posebno uz druge simptome, znak je da treba da se konsultujete sa ljekarom.
Tamne mrlje na koži
Stanje poznato kao akantoza nigrikans uzrokuje da koža potamni i zadeblja. Ove promjene se najčešće javljaju u kožnim naborima, kao što su pazusi, zadnji dio vrata ili prepone, i jak su pokazatelj insulinske rezistencije.
Do toga dolazi zato što višak insulina stimuliše ćelije kože i pigmentaciju, što ove mrlje čini važnim vizuelnim znakom upozorenja.
Povećan apetit i želja za slatkišima
Ako sve češće posežete za slatkišima ili osjećate glad ubrzo nakon jela, vaše tijelo se možda bori da održi stabilan nivo šećera u krvi. Kada je funkcija insulina oštećena, glukoza teže ulazi u ćelije da bi obezbijedila energiju.
Ovo podstiče tijelo da signalizira potrebu za više hrane, posebno brzih izvora šećera, stvarajući začarani krug koji dugoročno povećava nivo šećera u krvi.
Pospanost nakon jela
Taj težak, pospan osjećaj nakon obroka nije uvijek samo rezultat prejedanja. Kod ljudi sa predijabetesom, velike oscilacije šećera u krvi mogu izazvati umor jer tielo radi dodatno naporno da bi premjestilo višak glukoze u ćelije.
Vremenom, ovaj usporeni odgovor može signalizirati pogoršanje insulinske rezistencije i takođe može doprinieti povećanju tjelesne težine.
Problemi sa koncentracijom
Mozak se u velikoj mjeri oslanja na stalno snabdijevanje glukozom da bi optimalno funkcionisao. Kada nivo šećera u krvi brzo raste i pada, to može dovesti do „maglovitosti mozga“ – trenutaka zaboravnosti, loše koncentracije ili problema sa obradom informacija.
Nestabilno snabdjevanje glukozom može vremenom oštetiti kognitivne sposobnosti, a dugoročno je povezano sa većim rizikom od demencije i drugih neuroloških stanja.
Dr. Sadovskaja napominje da rano prepoznavanje ovih znakova pruža najbolju šansu za preokretanje predijabetesa promjenama načina života.
To uključuje uravnoteženu ishranu, redovnu vježbu, upravljanje stresom i rutinske provjere šećera u krvi.
(Vijesti.ba)