Ako se ova pretpostavka potvrdi, to bi značilo da su ljudi razvili oblik vizuelnog zapisa desetinama hiljada godina prije pojave prvog pravog pisma.
Istraživači sa Saarland University i Museum für Vor- und Frühgeschichte analizirali su više od 3.000 simbola pronađenih na oko 260 artefakata nastalih između 34.000 i 45.000 godina prije našeg vremena.
Mnogi od tih predmeta otkriveni su u pećinama planinskog područja Swabian Jura na jugozapadu Njemačke, regiji poznatoj po bogatoj umjetnosti iz ledenog doba.
Među najpoznatijim nalazima su figurica mamuta izrađena od slonovače, kao i čuvena skulptura Lion-man of Hohlenstein-Stadel iz pećine Hohlenstein Stadel.
Na ovim predmetima primijećeni su pravilni nizovi križeva, tačaka i linija, a slični obrasci zabilježeni su i na alatkama širom Evrope.
Korištenjem računarskih metoda iz oblasti lingvistike utvrđeno je da raspored znakova nije slučajan, već pokazuje jasnu strukturu.
Naučnici su uočili određene sličnosti sa ranim proto cuneiform sistemima znakova koji su se pojavili u južnoj Mesopotamiji oko 3.000 godina prije nove ere.
Prema objašnjenju stručnjaka, niz koji se stalno ponavlja nosi manje informacija od raznovrsne kombinacije simbola, što upućuje na mogućnost svjesnog kodiranja podataka.
Ipak, autori studije naglašavaju da to ne znači kako su ljudi iz kamenog doba koristili riječi ili razvijenu gramatiku, već da su vjerovatno imali sposobnost vizuelnog evidentiranja određenih informacija mnogo prije nastanka klasičnih pisama.
Arheolozi i lingvisti ističu da je ovo tek početna faza istraživanja značenja ovih znakova. Još uvijek nije poznato da li su služili za označavanje vlasništva, vođenje zapisa o lovu, prenošenje ritualnog znanja ili nešto sasvim drugo.
Lingvista Kristijan Benc sa Saarland University izjavio je da postoji više teorija, ali da je do sada provedeno vrlo malo temeljnih i empirijskih analiza na ovu temu.
(Vijesti.ba)