Javna sjednica vijeća Apelacionog odjeljenja Suda BiH u predmetu koji se vodi protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta zakazana je za sutra.
Sud BiH je 26. februara izrekao prvostepenu presudu predsjedniku entiteta Republika Srpska (RS) Miloradu Dodiku kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja političke dužnosti predsjednika RS-a.
Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske, oslobođen je optužbi koje su se odnosile na objavljivanje spornih zakona i ukaza u službenom biltenu tog entiteta.
Nakon objave presude, Dodik je potpisao ukaze o proglašenju zakona o zabrani djelovanja Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine, SIPA-e i VSTV BiH u ovom entitetu.
U više navrata je tvrdio da ne priznaje Sud BiH i da se ne namjerava žaliti, ali je žalba njegove odbrane ipak stigla u Apelaciono odjeljenje Suda BiH. Također, Tužilaštvo BiH je uložilo žalbu na prvostepenu presudu.
Šta treba znati?
Naime, riječ je o sjednici žalbenog vijeća Apelacionog odjeljenja Suda BiH na kojoj se razmatraju žalbe Tužilaštva BiH i odbrane.
Apelaciono odjeljenje Suda BiH će preispitati presudu u dijelu u kojem se ona pobija žalbom.
Ukoliko se radi o jednostavnijim slučajevima, rok za donošenje drugostepene presude je 15 dana, a ukoliko se radi o složenijim slučajevima rok je onda 30 dana. Ovaj predmet se svrstava među složenije, iako, po mišljenju mnogih pravnih stručnjaka, nije.
Naime, predsjednik sudskog vijeća će sutra otvoriti sjednicu tako što će konstatovati prisustvo stranaka i branitelja, zapisničara te predstaviti članove vijeća. Nakon toga će pitati stranke i branitelje imaju li primjedbe na sastav vijeća.
Žalbu će prvo iznijeti tužilaštvo, a zatim odbrana. Kada je riječ o vremenskom roku, pretpostavlja se da će stranke i branitelji imati sat vremena na raspolaganju.
U principu, ovakve sjednice traju sat vremena, a nekad čak i manje.
Nedolazak stranaka u postupku ili branioca, koji su propisno obaviješteni o održavanju sjednice vijeća, ne sprečava održavanje sjednice. To znači da Milorad Dodik svojim nedolaskom ne može spriječiti postupak drugostepenog utvrđivanja presude.
U suštini, obavezno je prisustvo samo sudskog vijeća.
Kada će presuda postati pravosnažna?
Kao što smo već prethodno naveli, očekuje se da bi drugostepena presuda trebala biti donesena u roku od 30 dana.
Mogući su razni scenariji. Naime, sud može potvrditi prvostepenu presudu čime će ona postati pravosnažna. Protiv te presude nema više “redovnih pravnih lijekova”. Moguće je uložiti apelaciju pred Ustavnim sudom BiH. Ukoliko Ustavni sud BiH odbije apelaciju, onda se može uputiti apelacija pred Sudom za ljudska prava.
Može se desiti i da sud preinači prvostepenu presudu ako utvrdi da je činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno. U tom slučaju moguće je preinačiti presudu, što znači da se kazna može umanjiti, ali i uvećati.
Ukoliko se kazna poveća onda se optuženik ima pravo žaliti trećestepenom vijeću pri Apelacionom vijeću Suda BiH.
Moguće je i da Sud ukine presudu i zakaže glavni pretres, što znači da će se optuženom ponovo suditi pred vijećem Apelacionog odjeljenja Suda BiH.
Sastav sudskog vijeća
Kako je nezvanično potvrđeno za Klix.ba, u prvobitnom sastavu sudskog vijeća koje je trebalo odlučivati o drugostepenoj presudi su Staniša Gluhajić, Amela Huskić i Hilmo Vučinić.
U javnosti se često postavljalo i pitanje šta će se desiti ukoliko se neko od sudija ne pojavi na ročištu, s obzirom da je Gluhajić na bolovanju. U tom scenariju dan prije ročišta, tj. danas CMS bi trebao izabrati zamjenskog sudiju.
Ukoliko se bez obavijesti na dan ročišta ne pojavi predsjednik sudskog vijeća, bez kojeg isto ne može biti održano, uslijedit će odgoda.