Studija objavljena 2021. godine u časopisu European Heart Journal pokazala je da nagli pad atmosferskog pritiska i promjene temperature povećavaju incidenciju akutnih koronarnog sindroma i srčanih udara.
Promjene u atmosferi mogu uzrokovati vazokonstrikciju (suženje krvnih žila) i povećati krvni pritisak, što dodatno opterećuje srce, posebno kod osoba sa postojećim srčanim bolestima.
Svjetski kardiološki stručnjaci ističu da je posebno važno pratiti simptome kod pacijenata s dijagnozama poput hronične ishemijske bolesti srca, srčane insuficijencije i hipertenzije.
Osjećaj pritiska ili gušenja u prsima koji se javlja pri promjeni vremena može biti znak pogoršanja koronarne cirkulacije i zahtijeva hitnu dijagnostiku.
Preporuke stručnjaka
Važno je naglasiti da su simptomi poput dispneje (otežanog disanja), palpitacija (nepravilnog srčanog ritma) i anginoznog bola u prsima alarmantni znaci koji ne smiju biti zanemareni. Rano prepoznavanje ovih simptoma i pravovremeni medicinski pregled mogu spasiti život.
Pacijentima se preporučuje redovno uzimanje propisane terapije, izbjegavanje naglih fizičkih napora u vrijeme promjena vremena te kontrola krvnog pritiska i holesterola. Također, adekvatna hidratacija i praćenje vremenskih prognoza mogu pomoći u prevenciji pogoršanja.
Pravovremena reakcija i posjeta ljekaru ključni su za sprječavanje mogućeg zastoja srca.
(Vijesti.ba)